Izbori su bili, proširenje EU pod upitnikom
Okončani su izbori za novi saziv Evropskog parlamenta. Brojni važni politički čelnici na Starom kontinentu nisu se jučer ujutro/jutros probudili najsretniji. Posebno se to odnosi na predvodnike zelenih i liberala, a velikog razloga za slavlje imaju krajnje desne političke opcije, ali i Evropska narodna stranka (EPP), koja je, sa aktuelnim partnerima, ipak zadržala podršku stanovnika Evropske unije. Izbori će svakako imati refleksiju i na regiju ali i samu BiH.
Dobra atmosfera u taboru Evropske narodne stranke nakon što su objavljeni preliminarni rezultati glasanja u Uniji, pokazala je da aktuelna predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ima velike šanse da obnovi mandate i ostane na čelu i narednih pet godina.
- Postoji zabrinutost da će u Evropski parlament ući mnogi političari koji žele uništiti Europu. Mi ostvarujemo migracije, osiguravamo ekonomski rast, a također osiguravamo očuvanje mira u Evropi i u Evropskoj uniji. To je ono što mi nudimo i zato je EPP najbolji instrument protiv desnog ekstremizma u Evropi, izjavio je Manfred Weber, predsjednik Evropske narodne stranke.
- Dobar je dan za Evropsku pučku stranku koja je pobijedila na evropskim izborima. Mi smo najjača stranka, mi smo sidro stabilnosti. Zajedno s drugima izgradit ćemo bastion protiv ekstremista s ljevice i s desna. Zaustavit ćemo ih! EPP će štititi EU od populista, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.
S druge strane uopće nije bilo veselo u Francuskoj, gdje je predsjednik Emanuel Macron, nakon poraza od krajnje desničarke Marine Le Pen, odmah raspisao parlamentarne izbore. Nije bilo sreće ni u Njemačkoj, gdje je ozbiljan udar od demokršćana i krajnje dersnice doživjela vladajuća koalicija predvođena kancelarom Olafom Scholzom.
Za BiH su izbori svakako zanimljivi iz fokusa nastavka evropskog puta. Aktuelni sazivi briselskih institucija dali su nam, dok smo još imali iole funkcionalne institucije, status zemlje kandidata bez da smo proveli bilo kakvu ozbiljnu reformu. Eventualni ostanak Von der Leyen na čelu Komisije bio bih prilično pozitivan ishod za BiH, smatraju analitičari.
- U Njemačkoj se itekako priča o odnosima u samoj Njemačkoj. U Francuskoj su najavljeni parlamentarni izbori, pa samim tim i nova vlada koja može donijeti nove komplikacije i tektonske promjene. To su dvije ključne zemlje, motori EU i zemlje koje su prije izbora najavljivale da im je cilj, nakon izbora za Evropski parlament, da krenu uz fundamemntalne reforme EU, a kako bi pripremile Uniju za buduće proširenje, smatra Adi Ćerimagić.
Ako se stcvari dodatno zakomplikuju na nacionalnim nivoima u Uniji, priče o reformi Unije i proširenju također bi mogle ispaštati, ističe Ćerimagić.
– Evropska unija je, uz tektonske promjene koje nju očekuju, pa još kada dodamo predstojeće izbore u SAD-u, regiju ostavila u nesređenom stanju, u kome nije jasno u kom pravcu regija ide i to će biti izazov, ne samo za BiH i regiju, već i za one u EU koji će imati vremena da se nastave baviti regijom, a tu prije svega mislim na susjedne zemlje koje imaju interes bez obzira na to što se dešava u Parizu, Berlinu ili Briselu, dodao je Ćerimagić.
A čelnik pobjedničke stranke na na evropskim izborima iz susjedne Hrvatske nije se u pobjedničkom govoru doticao priče o proširenju i budućnosti susjednih mu država koje teže ka članstvu u Uniji. BiH se sjetio tek toliko što se zahvalio HDZ-u BiH.
- Dat ćemo veliku podršku cijeloj našoj obitelji da i Europska komisija i nove institucije budu takve, da Hrvatska bude upravo onako kako smo rekli u našem programu - snažna i važna, utjecajna, rekao je Andrej Plenković, predsjednik HDZ HR.
Ističu analitičari i da su se i dosadašnji čelnici Unije pokazali kao slabe figure po pitanju politike proširenja. No, bez obzira na buduća personalna rješenja, ne očekuju nikakve značajne promjene u politici prema regiji, pa ni prema BiH.
- Iz čistog razloga što nažalost zadnjih 20, 25 godina imamo nedostatak strateške politike prema regiji. Nismo vidjeli niti prema BiH niti prema režimu u Srbiji neku političku volju za strateškim političkim preokretom, smatra Bodo Weber, analitičar EU procesa.
Rezultat takvih evropskih politika, kaže Weber, jeste tek simulacija novih politika kroz lažiranje izvještaja o napretku, uključujući i zeleno svjetlo za kandidatski status za BiH. Koliko se radi o vještačkom napretku, ističe Weber, vidi se i po trenutnoj situaciji u našoj zemlji.
- Ja se bojim da ćemo i dalje vidjeti politiku bez strategije, bez jasnog vodstva, politiku koju vidimo zadnjih 20 godina u BiH, koja se dramatično radikalizirala zadnjih 10-ak godina, te tog pokušaja nekog lažnog “peacement” aranžmana i prljavih dilova sa političkim elitama u BiH, da bi samo bilo nekog lažnog napretka, ali koji u suštini podriva reformski put ka demokratiji i vladavini prava, dodao je Weber.
Uticaj na process proširenja svakako mogu imati i izbori unutar zemalja članica EU. Razlog je taj što bi u nekom članicama na vlast mogle doći opcije koje neće, kao što aktuelne jesu, podržavati kako process proširenja, tako i prihvatati pod reforme tek usvajanje nekih polovičnih zakonskih rješenja i fingirani napredak.
Prilog Kenana Ćosića.
