Evropska unija učinila prvi korak, može li se pravosuđe osloboditi politike?

Preporuka Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status izazvala je sveopće ushićenje i radost. No, uz preporuku, naša zemlja dobila je i osam uslova, tačnije smjernica, na kojima mora intenzivno raditi. Postavlja se pitanje koliko je realno da ispunimo te zahtjeve i u kojem roku. 

Bosna i Hercegovina dobila je jasan signal iz Evropske unije da je konačno vrijeme da se reforme provedu što efikasnije i što ranije. Vedran Džihić, viši istraživač austrijskog Instituta za međunarodne odnose, naglašava da je jasno da je preporuka politička odluka, a ne odluka zasnovana na određenom uspjehu ili neuspjehu.

- Sve dosadašnje konkretne reformske preporuke koje su predefinisane i 2019. i koje su sad na neki način u okviru osam tačaka stavljene na dnevni red, ništa od toga nije bilo ispunjeno, niti postoji jasna perspektiva da će ijedna bilo koja uskoro biti ispunjene, ističe dr. Džihić.

Džihić smatra da se radi o procesu sinhronizacije sa postupkom u slučaju  Ukrajine i Moldavije. Dodaje će, na sličan način i kao politička odluka, kandidatski status Bosne i Hercegovine biti potvrđen i na Vijeću.  A ako BiH pokaže stvarnu spremnost, to bi naišlo na pozitivan odjek. Sa druge strane, naglašava da je neuspostavljanje vladavine prava rak-raka cijele regije.

- Mi znamo da je već vladavina prava srž demokratije da jednostavno ide uz proces evropskih integracija, da bez toga, evropeizacije i demokratizacije našeg društva, nema, naglašava prof. dr. Džihić.

Struka pak smatra da je za svaku državu aspiranta koja čeka kandidatski status važno da da što više materijala i argumenata.

- U našem slučaju su zanimljive dvije stvari, zanimljiv je metod i sadržaj tih uslova. Metod -se odnosi na samo postavljanje uslova, koji zapravo nisu uslovi, nego su više preporuke koje idu uz preporuku, o priroritetima na kojima se treba hitno početi raditi, kaže prof. dr. Ramić-Mesihović, profesorica na Burch University.

Denis Čarkadžić, istraživač Istinomjera, naglašava da BiH nije postigla nikakav napredak.

- U ovakvom kontekstu potpuno je pogrešno ono što je Komisija uradila, iz prostor razloga što smo vidjeli da se u tim uslovima - koji i jesu i nisu uslovi, ne pominje izborni zakon. Dakle, očigledno je da je EU aminovala što je Schmidt nametnuo, a što je po više osnova - upitno, što je sigurno kontradiktorno i suprotno onome što piše u Mišljenju EK-a i smatram da prije bilo čega, kada su politički subjekti u pitanju, treba sačekati odgovor Ustavnog suda BiH po apelaciji gospodina Komšića, kaže Čarkadžić.

Klemen Grošelj, europarlamentarac Kluba zastupnika Renew Europe iz Slovenije, smatra da je odluka Komisije historijska i da je to prilika za BiH da odlučno krene putem Evropske unije. Smatra da EU očekuje da se stvari konačno počnu mijenjati.

- EU očekuje promjene kao što je i komesar sam rekao, niko ne očekuje neke revolucije, ali svi očekujemo da će se početi usvajati zakoni, promjene, a što je meni vrlo važno komesar, prije svega, nije istaknuo pitanje ustavnih promjena i izbornog zakona, poručio je Grošelj.

Grošelj smatra da su sada na potezu bh. političari, jer je EU napravila prvi korak. Ističe da je preporuka poruka i Schmidtu da EU neće dozvoliti eksperimentiranje na ovom području.  

A u međuvremenu, austrijski kancelar Karl Nehammer, istakao je da je predloženi status kandidata na osnovu modela Ukrajine u izvještaju Evropske komisije veliki uspjeh. Uputio je čestitku bh. vlastima, i građanima, smatrajući da je ovakva odluka prekretnica i za BiH i za EU.

Sve detalje pogledajte u prilogu Matee Jerković.