Ekonomisti tvrde da u narednom periodu slijedi rast cijene pilećeg mesa

Cijene osnovnih životnih namirnica u BIH posljednjih sedmica vrtoglavo rastu, prednjači meso posebno piletina, koja u marketima dostiže cijenu od oko 8 KM a file pilećege mesa ide i do 14 KM. Ekonomisti su mišljenja da ćemo u narednom periodu imati rast cijene pilećeg mesa. Mi smo posjetili i uzgajivače pilića u TK, koji kažu da oni ne uzrokuju poskupljenja, nego globalno tržište i proizvođači stočne hrane.

Enormno visoke cijene piletine prate svjetsko tržište, jer BIH većinu hrane za uzgoj pilića uvozi. Tendencija je rasta cijena u cijelom svijetu, pa će tako biti i kod nas smatra struka.

- Do nestašica i mesa i mesnih prerađevina neće doći ali istina očekuje nas vrlo izazovnih nekoliko kvartala u smislu rasta cijena energenata i faktora proizvodnje i to je nešto na što ne možemo uticati, kazao je Admir Čavalić, ekonomista.

Uzgajivači pilića iz TK kažu da je situacija u proizvodnji nikad teža. Cijene hrane za piliće su visoke i diktiraju cijenu sirovog mesa.

- Taj file je u suštini ispod cijene ako je 9 KM, sa ovim cijenama žitarica je on ispod cijene. Svaki dan je druga cijena, tri dana je jedna cijena četvrti dan nova cijena. Trenutno je takva situacija na tržištu, ističe Almas Turbić, uzgajivač pilića.

Turbić da bi opstao na tržištu morao je proširivati farmu, da bi na veću količinu imao zaradu koja mu garantuje opstanak u ovom poslu. Trenutno uzgaja u jednom turnusu oko 65 hiljada pilića, što znači da godišnje proizvede 750 tona mesa, koje isporučuje mesnoj industriji.

- U pitanju je zatvoreni krug, mi dobijamo hranu, dobijamo piliće, odhranimo i proces od četrdeset dana je, onda ide isporuka.

Ramiz Spahić iz Gračanice vratio se iz Njemačke i počeo se baviti uzgojem pilića 2003. godine. U početku je bilo dobro, priča nam.

- Pošto ima objekat na sprat po 10 hiljada pilića kapaciteta sa jednim sam objektom zarađivao ko sada sa dva, tada sam imao po dva ili tri radnika a sad sam, prošli mjesec iz firme morao otpustiti i sina koji je sa mnom radio devet godina i sada sami žena i ja radimo.

Teška ekonomska situacija i neisplativost uzgoja pilića doveli su do velikog pada proizvodnje piletine u TK.

- U TK kapacitetis u 10,5 miliona pilića, danas jedva radi 5 miliona to je znak da je ispod 50% uposlenih objekata ostalo je zatvoreno. Jedni su promijenili namjenu proizvodnje, drugi su otišli trbuhom za kruhom u druge poslove, naglasio je Mevludin Kahvedžić, predsjednik udruženja peradara TK.

TK pomaže prozvođače piletine sa poticajem od 16 feninga po kljunu, u ovoj godini peradari očekuju povećanje na 20 feninga, što bi kažu smanjilo broj zatvorenih farmi, a građani koji sebi ne mogu priuštiti da plate kilogram filea 15 KM, imaju opciju da jedu paprike i buraniju.