Cacine žrtve zaslužuju spomenik u Sarajevu
Na mjestu gdje su nekada bila tijela ubijenih u zoni odgovornosti Desete brdske brigade Armije RBIH kojom je komandovao Mušan Topalović Caco, danas nema nikakve oznake. UDIK je u više navrata tražio da se na lokaciji Svetog Josipa postavi spomen-ploča. A sada je inicijativa stigla i do Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
- Žrtve ubijene na Kazanima, Gaju i Grm Malinama su ekshumirane tokom novembra 1993. Potom su zakopane na rimokatoličkom groblju Sveti Josip u općini Centar u Sarajevu. Reeksumacija sa groblja Sveti Josip izvršena je 27. novembra 1998. Tom prilikom, reekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 23 mrtva tijela u 28 vreća, navedeno je u obrazloženju inicijative koju je podnio vijećnik Adi Škaljić.
Navedena su i imena 16 identifikovanih, reekshumiranih osoba sa Svetog Josipa, uz napomenu da još uvijek postoji određen broj ekshumiranih, a neidentifikovanih žrtava.
- GV Grada Sarajeva, bez rasprave, jednoglasno, izjasnivši se sa 16 glasova "za", bez glasova "protiv" i bez "suzdržanih" glasova prisutnih gradskih vijećnika (četiri gradska vijećnika se nisu izjasnila) podržalo je podnesenu inicijativu, te je ona postala inicijativom Gradskog vijeća, navedeno je u Zapisniku sjednice održane 27. septembra 2023.
Iz UDIK-a poruke da njihovi zahtjevi ostaju isti – promijeniti nepravedan tekst ispisan na spomeniku na Kazanima i postaviti spomen-ploču na Svetom Josipu.
- Zahtjevi nas iz civilnog društva prema Gradu Sarajevu ostaju isti, tekst koji se nalazi na Kazanima mora se promijeniti. To su i prije nekog vremena i Cacini simpatizeri priznali, oni su ga, naime, sami potpisali, podsjeća Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a.
Dodaje da groblje Sveti Josip smatraju prikladnim mjesto za obilježavanje u centru Sarajeva, a to je i UDIK-ova ranija inicijativa o jednom spomeniku na dvije lokacije.
- Iznimno je važno da to Grad Sarajevo obilježi, to nije političko pitanje, već stvar solidarnosti i ljudskosti i želimo vjerovati i imati nadu u gradsku vlast da će poslušati glasove svojih građana i podići spomen-ploču na Svetom Josipu i da će nas prestati držati kao taoce nakaradne politike etničkog aparthejda, kaže Ćudić.
Adi Škaljić smatra da bi inicijativa, jer je dobila podršku proste većine vijećnika, sada na lakši način trebala da uđe u Program podizanja spomenika i umjetničkih skulptura od značaja za Grad Sarajevo kojima je Grad investitor za 2024. Nacrt Programa na dnevnom je redu sjednice zakazane za 25. oktobar.
- U ovom slučaju ću djelovati amandmanski, pozivajući se na usvojenu inicijativu, jer smatram da je to ipak sada inicijativa Vijeća, nije više moja lična inicijativa, objašnjava nam Škaljić.
Za usvajanje amandmana neophodna je podrška 16 vijećnika. Pred vijećnicima Gradskog vijeća 25. oktobra je veoma važna odluka. Hoće li, u konačnici, Cacine žrtve dobiti barem jednu spomen-ploču koju zaista i zaslužuju. Ona postavljena na Kazanima, ispisana tekstom koji je osmislila sama gradonačelnica, daleko je od stvarnog i istinskog suočavanja sa prošlošću.
Prilog Matee Jerković.
