Alge nisu nikle same od sebe: Ko pretvara Jablaničko jezero u septičku jamu?

Jablaničko jezero poput scene iz horor filmova. Možete li zamisliti ovakav opis uz hercegovačku smaragdnu ljepoticu? Teško. Upravo zato, prizori tamnosmeđe boje koja se proširila jezerom zabrinuli su brojne građane.

Šta je uzrok nagle pojave velikog broja algi? Prizore sa Jablaničkog jezera zabilježio je Amir Papić.

Ako putujete iz pravca Mostara prema Konjicu, činiće vam se kao da je sve uredu. Neretva u normalnoj boji. Jablaničko jezero bez packe. Sve do jednom. Prizor se mijenja na području uz mjesto Orahovica. Smaragdnu boju zamijenile su tamnosmeđa i modra.

U obližnjem restoranu kažu da su navikli na pojavu algi u Jablaničkom jezeru, ali ne u ovoj količini. Rijad Parcan radi u restoranu već osam godina. Ovakav prizor nije vidio do sada.

- Vidio sam jezero da presuši i u svakakvim drugim stanjima, ali u ovakvom nikad. Gosti kažu kako im je pogled fantastičan, ali ovaj prizor im kvari užitak, rekao nam je Rijad Parcan, uposlenik restorana u Orahovici.

Cvjetanje algi u Jablaničkom jezeru je direktna posljedica viška materija koje ne bi smjele biti višak u ekosistemu. A radi se najviše o fosfatima i nitratima. Supstance koje se vežu uz fosfor i nitrate dospijevaju u vodotok Neretve uglavnom iz metalske industrije, koje u Konjicu ima u znatnom obimu. Jedan dio dolazi iz komunalnih otpadnih voda.

- Na proljeće se obično jezero puni. Tada alge koje su na dnu imaju tendenciju da idu ka površini, gdje se najčešće i nalaze fosfati i nitrati. Dolaskom prvih lijepih dana dolazi i do ove pojave gdje alge iskazuju tu svoju osobinu u jednom neprirodnom broju, smatra Amir Variščić, predsjednik Udruženja Zeleni Neretva.

Osim zagađenja i vizuelnog dojma, postavlja se pitanje da li je riblji svijet u Jablaničkom jezeru ugrožen ovom pojavom. Ribočuvar iz Konjica Emir Alebić kaže da do sada nijedna riba nije uginula zbog ovog fenomena.

- Po mojim saznanjima, unazad tri godine dešava se cvjetanje algi koje nisu štetne po ekosistem jezera, vode i okoline. Nemamo dramatičnih situacija na jezeru, pomora ribe, žaba i ostalih vrsta. Da je išta opasno, vjerovatno bi se desio pomor, izjavio je Emir Alebić, ribočuvar.

Ipak, sa prirodnim dobrima se ne bi smjelo kockati. Teški metali, štetne supstance, prekomjerno podređivanje prirodnih dobara industriji. Pojava veće količine algi bi mogla biti samo vrh ledenog brijega. Neretva ne guta sve. Jablaničko jezero nije i ne smije biti septička jama.