Ko će na čelo najjače svjetske sile?

Izbori u Sjedinjenim Državama su sutra, a građani će birati ko će kontrolisati Kongres i ko će ući u Bijelu kuću - Kamala Harris ili Donald Trump. Veliki broj glasova imaju i građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Bh. zajednica u St. Louisu najbrojnija je takva zajednica na svijetu, a procjenjuje se da u širem području ovog grada živi više od 60.000 stanovnika  porijeklom iz naše zemlje.

- Generalno govoreći, za razliku od američkih, tako da ih nazovem, starosjedilaca, trenutna izborna atmosfera u bh. zajednici St. Louisa čini se prilično letargična. Sada, teško je reći, postoji mnogo izuzetaka, ali politička opredjeljenja bosanskih Amerikanaca u St. Louisu  posebno onih koji su stigli 1990-ih kao izbjeglice, generalno su u skladu sa Demokratskom strankom. Ovaj trend je vođen stavom te stranke o vjerskoj raznolikosti i opštim prijateljskim odnosom prema novopridošlim imigrantima, kaže Emir Hadžić, vojno-politički analitičar i komentator bh. porijekla  sa adresom u St. Louisu.

Hadžić naglašava da iako mnogi Amerikanci bh. porijekla naginju demokratskoj nacionalnoj agenda, stavovi se mogu razlikovati po lokalnim pitanjima.

- Mnogi iz naše zajednice izražavaju veliku zabrinost za javnu sigurnost percepcijom porasta u kriminalu, za što mnogi ljudi  krive ljevičarske nastranjene demokratske političare zbog svoje, tako da nazovem, “definansiranje policije” kampanje iz ljeta 2020. godine. Ja bhi još dodao da neki od naših poduzetnika pronalaze saveznike u lokalnoj politici republikanaca koja je veoma povoljna za poslovnu atmosferu i širenje biznisa.  Realistično, to je mudar potez ako uzmemo u obzir da ipak republikanska stranka čvrsto kontroliše vlast  u saveznoj  državi Missouri, ističe Hadžić.

A iz Sarajeva poruke da će se Harris, ukoliko pobijedi, nastaviti kretati u pravcu politike Joe Bidena.

- Ukoliko bude izabrana, Harris će nastaviti dosadašnju politiku. Nemamo nijedan razlog da mislimo da bi njen dolazak promijenio Bidenov pravac. Harris ima proukrajinski stav, odnosno politiku čvrstog otpora širenju ruskog utjecaja, i to se direktno odražava na naš region. S druge strane, Donald Trump zaista može donijeti promjenu, i to onu vrstu promjene koja je opasna za stabilnost našeg regiona. S obzirom da spoljna politika uvijek ima određenu inerciju, a naš region nije visoko na listi prioriteta, mislim da se to neće desiti u kratkom roku po njegovom dolasku na vlast. Međutim, kako vrijeme bude odmicalo, možemo vidjeti slabljenje NATO saveza i politiku koja se ne vodi nikakvim drugim principima osim kratkoročne ekonomske ili čak lične računice Donalda Trumpa, ističe prof. dr. Adis Maksić.

Profesor  Maksić upozorava da se naša politika uglavnom vodila bez duboke vizije, i pod pretpostavkom da će se trenutni globalni odnosi moći nastaviti. Smatra da su naši  političari reaktivni, vođeni više ličnim nego državnim interesima, i to nas može dočekati nespremnim na eventualne promjene u Washingtonu.

Prilog Matee Jerković.