Ni Rusija ni Turska nas ne vode u Evropu

Groznica predsjedničkih izbora trese Sjedinjene Države, ali i ostatak svijeta. Da li će ova najjača svjetska sila dobiti predsjednicu iza koje stoji Demokratska stranka Kamalu Harris ili će u Bijelu kuću sjesti biznismen Donald Trump kojeg podržavaju Republikanci?

Izbori su petog novembra, a više od 42 miliona glasača već je iskoristilo mogućnost ranog glasanja.

- Morate reći Kamali Harris da je uradila užasan posao, da je Joe Biden uradio užasan posao, da su uništili zemlju. Kamala, otpuštena si, izlazi, otpuštena si, vikao je Trump.

Najavljivao je zaustavljanje invazije kriminalaca u državu, optuživao Harris da je radikalista. Govornici na Trumpovom skupu iznosili su i rasističke uvrede. Harris je održala skup u gradu Philadelphia.

- Jesmo li spremni da glasamo? Jesmo li spremni da pobjedimo? Dobro je vratiti se, poručila je Harris, dok je publika odgovarala sa da.

Harris je istakla da su ovi izbori borba između dvije različite vizije za budućnost. A prema nacionalnim anketama, blagu prednost ima Harris. Na kladionicama, prednost ima Trump. U našoj zemlji, 36 posto ispitanika želi vidjeti Harris kao buduću predsjednicu SAD-a, dok 32 posto navija za Trumpa. On u Srbiji uživa podršku od 49 posto.

- Trump će biti samo još jedan činilac anarhije, ili entropije. Populizam je zlo. Izbegavajući nasilje, populisti oduzimaju pamet, duh, razum, osećaj odgovornosti za zajednicu, i efikasnije i brže, sarađuju nego demokratije. Mađarska je i dalje članica EU, dok je EU diplomatija podrškom populistima i verskim fanaticima, tokom litija, zaustavila integraciju Crne Gore, upozorava beogradski profesor dr. Nikola Samardžić.

Ističe i da BiH i Srbija ne raspolažu institucionalnim kapacitetom kojim bi se pripremile za Trumpov povratak, a s Rusijom i Turskom nećemo moći u Evropi. Iz Sarajeva poruke da sa Harris možemo očekivati stabilizaciju odnosa između Sjedinjenih Država i Evrope.

- Garancija Sjedinjenih Država sigurnosnog, koja je na neki način bila fundament sigurnosne arhitekture u Evropi, bi se nastavila smanjivati sa Trumpom i to bi imalo utjecaja i na sveukupnu političku dinamiku u regiji. Došlo bi do jačanja alternativnih glasova, posebno političkih, onih stranaka koje zastupaju antievropske ili proruske stavove, ističe dr. Adnan Huskić.

Postoji mogućnost i za promjenu pristupa u regiji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već igra na tu kartu dodjeljivanjem određenih koncesija za izgradnju bliskim krugovima Trumpa. Promjena politike prema Vučiću dodatno bi zakomplicirala odnose sa Kosovom, ohrabrila Srbiju i dovela do ekstenzije politike Velike Srbije. Stvorio bi se jaz u  Evropi, između Zapada i snaga koje su u svojoj suštini vrijednosno antizapadne.

Prilog Matee Jerković.