Bez magistrale sela Konjica ostaju odsječena
Buturović polje dobija kolektivni prihvatni centar, za najugroženije kategorije stanovništva, koje su pretrpjele štetu od obilnih padavina 4. oktobra ove godine. Građevinska mehanizacija konstantno je angažovana na većini mjesta pogođenih poplavama na ovom području
Gradski štab civilne zaštite Konjica nastavlja sa zbrinjavanjem ugroženog stanovništva nakon poplava koje su pogodile ovo područje prije dvije sedmice. Kontejneri pristigli iz Turske i Hrvatske doveženi su na plac koje su gradske vlasti osposibele za najugroženije.
- Došli smo do donacija ovih kontejnera. Dvije vrste. Kontejnere koje smo dobili od turske vlade koji imaju spavaću sobu, sanitarni čvor i kuhinju u tom dijelu a dobili smo i kontejnere od hrvatske vlade koji nemaju taj dio. Tako da smo mi kao stručna lica iz gradske administracije napravili jedno urbanističko rješenje ovoga prostora i odlučili smo da pravimo setove po dva kontejnera po porodici da mogu tu da žive normalno. Trideset kvadrata prostora gdje bi mogli provesti to vrijeme, rekao je Esad Omerović, pomoćnik gradonačelnika služba za prostorno uređenje, građenje i obnovu općine Konjic.
U isto vrijeme popravlja se infrastruktura.Petsto kvadratnih kilometara je nesrća zahvatila. Teško je pristupiti svim selima.. Voda, struja, mobilna mreža već se uspostavlja. Učenici su na onlajn nastavi
- Jedan dio ljudi je u alternativnim smještajima, jedan dio porodica je kod svojih najbližih ili kod komšija u nekim iznajmljenim kućama. Ono što smo u skladu sa preporukama i naredbe je definisanje jednog alternativnog područja kao što je ovo danas. Radili smo i sa institucijama i sa vladinim i nevladinim sektorom i danas su oni svi na istom zadatku da ljudima omogućimo krov nad glavom, da djeca idu u školu. Jer već danas preko stotinu djece na ovom području, nisu u školi već online nastavi, izjavio je Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica.
Prema preliminarnim procjenam, a u deset setova kontejnera može živjeti devet porodica..
- Za tri do četiri dana uspjeli smo nasuti to područje, angažovali smo mašine, ja moram reći da su nam kompanije Euro asfalt i naše privatne kompanije, ja ih moram spomenuti GPIG koji su nam maksimalno pomogli. I drugi naravno, zaboraviću neke, koji su davali skipove. Uspjeli smo ovaj prostor pripremiti, dodao je Omerović.
- Raseljenih osoba je 233 osobe koje su obrađene iz centra za socijalni rad, imamo šesnaest urušenih kuća i da iz dana u dan kako dolazimo do novih naselja, taj broj se nažalost povećava. U saradnji smo sa sarajevskim, tuzlanskim, mostarskim univerzitetom, u toku su geološka istraživanja da vidmo za nova klizišta koja se javljaju, a Univerzitet u Mostaru nam stoji na raspolaganju da izvrši procjenu stanja stambenih objekata da vidimo kako ćemo dalje postupati, kazao je Ćatić.
Život se pokušava normalizovati, koliko je to moguće nakon velike nesreće. Prema preliminarnim procjenama šteta na području ove opštine je 131 milion. Samo obnova regionalnog puta košta oko 60 miliona maraka.
- Ono što je za nas važno je regionalni put. Trenutno nemamo puno aktivnosti na tom regionalnom putu jer uglavnom smo radili neke alternativne pravce preko planina, brda do naseljenih mjesta, sela. Ukoliko se regionalni put ne popravi ta sela će biti odsječena.Imamo 31 selo, 1500 stanovnika i zato je ovo apel svim onima koji su zaduženi za regionalni put da krenu, da uspostave komunikaciju, kako ne bi opet došli u sličnu situacijuza nekim mjesec do mjesec ipo dan, smatra Ćatić.
Kako je najavljeno, svi učenici, studenti sa područja koji su pogođeni poplavama i klizištima biće stipendirani.
Prilog Jovanke Nine Todorović.
