NATO vidi ko je za podjele na Balkanu
U Briselu se održava sastanak ministara odbrane zemalja članica NATO-a. Iako nije na dnevnom redu, Bosna i Hercegovina itekako je značajna za novog generalnog sekretara NATO-a. Govori to i činjenica da je i jučer/u srijedu, ali i danas pred početak sastanka govorio o stanju u regiji i BiH. U Rutteovim stavovima vrlo brzo se pronašao predsjednik RS-a Milorad Dodik.
Saveznici moraju krenuti dalje i brže kako bi odgovorili na rastuće prijetnje s kojima se suočavamo, poručio je, između ostalog, čelni čovjek NATO saveza. Dodao je da to zahtijeva više snaga, sposobnosti i ulaganja kako bi se ispunili ambiciozni ciljevi. Situaciju na Zapdanom balkanu okarakterizirao je zabrinjavajućom.
- Situacija na Zapadnom Balkanu i dalje je zabrinjavajuća, sa secesionističkim prijetnjama u Bosni i Hercegovini. Krhka sigurnosna situacija na Kosovu i mali napredak postignut u u dijalogu Beograda i Prištine koji predvodi Evropska unija. Rusija također nastoji da potkopa demokratije u regionu cyber i hibridnim pretnjama, uključujući dezinformacije. Dezinformacije koje koriste interne ranjivosti za prikaz podjela, izjavio je Mark Rutte, generalni sekretar NATO.
Uslijedio je brzo i Dodikov odgovor. Poručio je kako je u politici najopasniji momenat nedostatak ideja.
- U njihovom odsustvu recikliraju se stare mantre, koje nisu donijele rezultat. Tako i Mark Rutte reciklira i plagira tuđe neistine i konstrukcije o navodnim secesionističkim politikama. Mislio sam da je kreativniji političar. Ne mogu se problemi 2024. godine rješavati idejama sa kraja devedesetih. Ne mogu se razlozi za sopstvene neuspjehe tražiti u drugima, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS.
No, i danas, pred sami početak sastanka, Rutte je potcrtao da NATO mora biti svjestan tenzija na Zapadnom Balkanu.
- Činjenica je da dijalog Priština-Beograd ne napreduje onako kako bismo željeli i htjeli, kao EU posredovani dijalog koji podržavamo, da smo naravno zabrinuti zbog secesionističkih tenzija koje još uvijek pokušavaju stvoriti podjelu u bosanskohercegovačkom društvu, tako da će to nesumnjivo biti na agenda, a kako bismo osigurali da radimo sve u našoj moći i damo konkretnu podršku zapadnom Balkanu. Posebno sam zadovoljan što se održao sastanak u Berlinu, pod vodstvom kancelara Olafa Scholza, uz predstavnike zemalja Zapadnog Balkana. Znam da Nijemci posebno naporno rade kako bi tu grupu država približili Evropskoj uniji, te NATO-u, kazao Rutte.
To što su regija i BiH u Rutteovom fokusu od dana kada je preuzeo dužnost od prethodnika Jensa Stroltemberga, znači da se prioriteti Alijanse nisu promijenili, smatraju vojno-politički analitičari.
- Drugi važan segment njegovog obraćanja jeste da još jednom probudi institucije BiH, da učine nešto u vezi s našim putem u NATO, a s druge strane da učine nešto u vezi s sputavanjem hibridnog i cyber djelovanja Rusije na Balkanu. Prije svega je ono usmjereno na onesposobljavanje BiH da uđe u NATO, smatra Hamza Višća, vojno-politički analitičar.
Nada se Višća da će BiH za vrijeme Rutteovog mandata postati punopravna članica NATO saveza. Poručuje da svakako puno više zavisi od države nego od Alijanse, jer će NATO zbog svoje sigurnosti “uvijek držati otvorene oči na Balkanu”, te sprečavati da situacija eskalira.
Prilog Kenana Ćosića.
