Bruxellesu ne smetaju populisti u BiH
Dan nakon što je u Berlinu obilježena deseta godišnjica Briselskog procesa, Albanija je otvorila prvi klaster sa poglavljima što je simbolično označilo početak pregovora o članstvu sa EU. Briselski proces je 2014. osmislila tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, kako bi se zemlje Zapadnog balkana kroz saradnju na brojnim poljima pripremile za članstvo u EU.
Ipak, za proteklih deset godina napretka na putu ka Evropskoj uniji među zemljama regije bilo je malo ili nimalo. Početak pregovora albanski premijer Edi Rama ocijenio je historijskim trenutkom za svoju državu.
- Otvaranje poglavlja veliko je postignuće i označava historijsku prekretnicu na zajedničkom putu. Svaki uspjeh koji Albanija ima u procesu približavanja članstvu u EU treba promatrati kao korak za cijelu regiju. Istina je da ponekad EU može biti nepravedna, bila je i prema Albaniji, ali za nas nema druge budućnosti. Albanci ne mogu imati plan B, jasno je poručio Rama.
Komesar za proširenje Unije Oliver Varhelyi rekao je da Evropa ne može ojačati bez proširenja. Istakao je da je upravo Plan rasta, za koji BiH nije ispunila uslove klako bi dobila prvu tranšu od 70 miliona eura, taj koji olakšava buduće članstvo i Albanije i drugih zemalja regije.
- Imali smo tri neuspješna pokušaja da dođemo do pregovora. Bilo je potrebno vratiti politiku proširenja na noge, a onda ojačati i privredu prije nego integracija bude okončana. 2020. godine bilo je problema sa kriminalom, korupcijom, ali smo uspjeli izgraditi povjerenje što je bitan element uspjeha, poručio je komesar Varhelyi.
BiH pregovore još nije zvanično otpočela. Sve su prilike da je taj proces na dugom štapu. A upravo postojanje samo mrkve, ali ne i briselskog štapa, osnovni je problem u odnosu Brisela prema vlastima u BiH, smatra univerzitetski profesor iz Ljubljane Faris Kočan.
- Uvijek se traži neka mala stvar. Na primjer, taj zakon ste malo promijenili, pa ćemo vam sada dati opet milione na milione. Brisel razumije da imamo problem sa hibridnim režimima, sa autokratama i populistima, odnosno političkim eklitama koje razgrađuju državne institucije. Poput Dodika u BiH ili Vučića u Srbiji. Ali im i dalje daju legitimitet, dodao je Kočan.
Vjeruje da bi narod više pritiska stavljao na političke elite kada bi Brisel novac koji daje nedvosmisleno uslovio jasnim reformama. Bez pardona. Slično, dodaje, kao što je slučaj sa 70 miliona iz Plana rasta, gdje se već osjeti jasniji pritisak građana. Iz Savjetodavne grupe Balkan u Evropi navode da BiH postaje regionalni problem po pitanju realizacije Briselskog procesa, s obzirom da je jedina nije ratifikovala Sporozum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama, te jedina još ima vizni režim sa Kosovom.
- Ja se nadam da će se, u prvoj instanci, zaista raditi da se razreši ovaj problem i da će - pre svega u Republici Srpske i Milorad Dodik se složiti da se ratifikuje ovaj sporazum. A posle toga, otvaranje BiH u potpunosti prema regionu i sve ostale mogućnosti su joj tu na raspolaganju. Dolazi Plan rasta, dolazi veliko finansijsko ulaganje još kroz nekoliko inicijativa Berlinskog procesa i BIH mora da jednostavno uzme tu priliku, iskoristi tu priliku i učestvuje u svemu do maksimuma zbog dobrobiti svojih građana, izjavila je Marika Djolai, članica savjetodavne grupe Balkan u Evropi.
Podsjetimo da je EU još 21. marta odlučila otvoriti pristupne pregovore s BiH. No, od tada naša zemlja nije napravila niti jedan korak naprijed na putu ka članstvu. Mnogi će vrlo jasno istači i da pregovori nisu otvoreni zbog nekih posebnih i jasnih reformi koje su bh. vlasti napravile, već zbog geopolitičkog trenutka, odnosno ruske agresije na Ukrajinu i sve jačeg uticaja i Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu.
Prilog Kenana Ćosića.
