Našoj zemlji je potreban novac iz EU

Ulaskom u EU, država ima priliku kroz projekte povlačiti milijarde eura iz EU fondova. Zahvaljujući Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske i Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine, novinari iz naše zemlje imali su priliku posjetiti Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske. Kroz Evropske strukturne i investicijske (ESI) fondove za period 2014. – 2020, Hrvatskoj je na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Put je počeo još tokom pristupnih pregovora. Kontinuirano se gradila kultura rada u EU fondovima.

- Da bi navedene kapacitete, osim kroz rad na projektima i na pripremi svih poziva, uopće i osposobili, bilo je potrebno uspostaviti određeni edukacijski okvir. Preko 19 tisuća edukacija održano je u suradnji sa Državnom školom za javnu upravu. Odradili smo, a svaka država članica je to moglo - mi jesmo, izradili smo i Plan jačanja institucionalnog kapaciteta za provedbu EU fondova, istakao je Lovro Novoselac.

Ministarstvo radi i na postizanju regionalne ravnoteže razvoja unutar Hrvatske. Posebno se ulaže u područja koja su nedovoljno razvijena, a radi se i na industrijskoj tranziciji RH. Evropski fondovi bili su ključan element provedbe velikih infrastrukturnih projekata.

- Radi se o iznimno kompliciranim, složenim i naravno iznimno skupim projektima koji bi bili vrlo teško provedivi isključivo nacionalnim sredstvima, dosnono njihova provedba bi trajala puno duže. Najpoznatiji projekt je projekt Cestovne povezanosti Južne Dalmacije, odnosno tzv. Pelješki most. Međutim, postoji i velik niz drugih projekata u željeznicama, ulaganja u željezničke pruge, jako velik broj, 59 ulaganja u aglomeracije, dakle vodno-komunalne projekte diljem Hrvatske, te ulaganja u gospodarenje otpadom, objasnio je Damir Tomasović.

A prilikom dodjele sredstava, korisnici dobiju i jasna pravila i upute, te šta su eventualne sankcije. Postoje institucije koje vrše sveobuhvatne kontrolu svakog projekta. Ulaganja su omogućila realizaciju brojnih projekata.

- U okviru našeg, konkretno programa Konkurentnost i kolezija imali na raspolaganju 6,9 milijardi eura. U okviru tog programa, ugovorili smo i više od toga, gotovo osam milijardi eura i 8.200 projekata. Najveći iznos sredstava bio je usmjeren na projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Nekakvih milijardu i pol je bilo usmjereno na taj tip projekata. Gotovo isti iznos je bio usmjeren i na projekte u sferi poduzetništva, za jačanje konkurentnosti našeg gospodarstva. I dalje možemo reći da su sredstva bila usmjerena, nekakvih milijardu i 300, na projekte u sektoru prometa, isto tako u sektoru vodnog gospodarstva, a gotovo milijardu eura je bilo usmjereno u znanost i obrazovanje, objasnila je Morana Gojević.

Sa druge strane, Hrvatska se posebno fokusirala na sektor poljoprivrede, ali i danas se suočava sa problemima. I našu zemlju očekuju veliki izazovi.

- Poglavlje poljoprivrede jedno je od najtežih pregovaračkih poglavlja, ne samo zato što se radi o osjetljivom sektoru, tu su i veće tenzije oko toga, nego i zbog toga što se radi o velikom broja pravila koje država kandidat u pretpristupnom razdoblju mora preuzeti, primjenjivati i na njih pripremiti svoje poljoprivrednike, kako bi spremni ušli u EU, istakla je Anita Sever-Koren.

Unutar EU, poljoprivreda funkcioniše na zajedničkom otvorenom tržištu. Nema mogućnosti carina niti zabrane ulaska na tržište. Zato postoji druga mogućnost - da se poljoprivrednicima pomogne kroz sredstva podrške koja omogućavaju ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, u nove tehnologije, nabavku mehanizacije, pa i nabavku stoke. Sever-Koren smatra da bi za BiH najoptimalnije bilo da krene u usklađivanje veterinarskog i fitosanitarnog zakonodavstva. Nužno je stvoriti i osnov za institucije koje će isplaćivati sredstva.

Prilog Matee Jerković.