Cvijanović za jaču saradnju BiH i NATO-a

U sjedištu NATO saveza u Briselu održan je sastanak generalnog sekretara Alijanse Marka Ruttea i predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijenović. Sutra bi BiH mogla napraviti novi korak nap utu ka članstvu u ovom vojno – političkom savezu, s obzirom da bi državni ministri trebali razmatrati, te u NATO uputiti Program reformi za 2023. godinu. Radi se o pregledu nacionalnog plana reformi koje BiH treba ispuniti prije nego dobije poziv za članstvo u NATO.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte poručio je, rame uz rame sa Cvijanović, da je sigurnost Bosne i Hercegovine važna za region i NATO saveznike. Alijansa, dodao je, neće dozvoliti da teško stečeni mir bude ugrožen.

- NATO je posvećen Bosni i Hercegovini skoro tri decenije. Dok se približavamo 30. godišnjici Daytonskog sporazuma naredne godine, naša predanost BiH i regionalnoj stabilnosti ostaje čvrsta. Snažno podržavamo suverenitet i integritet vaše zemlje. Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina i miran Zapadni Balkan su u našem strateškom interesu, izjavio je Mark Rutte, generalni sektretar NATO-a.

Poručio je i kako su razgovarali o načinima jačanja saradnje između BiH i NATO-a te o jačanju dugoročne podrške Oružanim snagama BiH i reformama u oblasti odbrane i sigurnosti. Napori su za “dobrobit svih građana BiH i komplementarni su sa procesom evropske integracije BiH”. I Cvijanović je mišljenja da saradnju treba jačati u budućnosti.

- Raduje što su obje strane pokazale opredjeljenje za nastavak dobre saradnje. Zahvalni smo NATO-u na podršci koju nam je pružao tokom godina i zapravo očekujemo da će ta podrška biti tu kada god zatreba, a posebno bih se zahvalila na podršci koja nam je pružena u smislu izgradnje kapaciteta odbrane, rekla je predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijenović.

Ono što je novost, kada su poruke političara iz RS-a, jeste poruka predsjedavajuće da u BiH nema realnih sigurnosnih prijetnji, a s obzirom da su se iz ovog entiteta u proteklom periodu često mogli čuti stavovi o islamističkim prijetnjama iz pojedinih dijelova entiteta Federacija.

- Šta god da se dešava u mojoj zemlji tu se zapravo radi o političkim pitanjima i političkoj areni. O tome se raspravlja na politički i demokratski način i vjerujem da je to demokratija. Svi možemo pokrenuti svoja pitanja i brige, ali ono što je jako dobro i jako važno je da smo potpuno svjesni da našu saradnju treba jačati u budućnosti. Jako sam zahvalna svima koji su strasno radili u prethodnom periodu da podrže državu i da daju ono što je bilo potrebno u tom trenutku, dodala je Cvijanović.

- NATO nastavlja punu saradnju s Evropskom unijom kroz provedbu EUFOR ALTHEA programa i podršku procesu Berlin plus. Računam na sve političare u BiH da radimo konstruktivno u duhu pomirenja i na očuvanju stabilnosti državnih institucija. Vjerujem da je to ključ trajne stabilnosti vaše zemlje i zadovoljenja potreba vaših ljudi. BiH može računati na nepokolebljivu podršku NATO-a, kazao je Rutte.

BiH je 2006. godine potpisala Sporazum o pristupanju programu “Partnerstvo za mir“, a godinu dana kasnije sporazum o sigurnosnoj saradnji s NATO-om. Alijansa je 2018. godine odobrila Akcioni plan za članstvo države u NATO-u. Sastanak u Briselu održan je dan pred sjednicu Vijeća ministara s koje bi Alijansi trebao biti poslan Programa reformi za 2023. godinu. Da će ga ministri danas razmatrati za Oslobođenje je potvrdio i ministar odbrane BiH Zukan Helez, te istakao kako smatra da će “biti poslan NATO-u”, te da je na Komisiji za saradnju sa Alijansom usaglašen prije mjesec i po dana. Posljednji put Program reformi je poslan u NATO 2022. godine, tada za 2021. i 2022. godinu.

Prilog Kenana Ćosića.