Čović će blokirati sporazum sa Hrvatskom?
Nakon što su federalni zastupnici sinoć/u četvrtak navečer konačno izglasali Prijedlog zakona o južnoj gasnoj interkonekciji, BiH je došla na korak bliže divesifikaciji snabdijevanja prirodnim gasom. I pored proruskih opstrukcija HDZ-a BiH i čelnika te stranke Dragana Čovića, na kraju je 76 zastupnika diglo ruku za, pet ih je bilo suzdržano, a 14 je glasalo protiv. Da bi Prijedlog stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i federalni Dom naroda.
Za usvajanje u gornjem Domu Federalnog parlamenta potrebna je opća većina od ukupno 80 delegata. Puno značajnije od ukupne brojke je broj delegata u klubovima konstitutivnih naroda i ostalih. Klubovi bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda broje po 23 delegata, dok je 11 u Klubu ostalih. Delegata koji u Klubu Hrvata dolaze iz HDZ BiH je 14, što znači da Čovićevoj stranci nedostaju dva glasa do dvije trećine Kluba, a što je porebno za pokušaj da uspore donošenje zakona apelcijom prema Ustavnom sudu Federacije. Opća većina sasvim sigusno neće biti ni najmanje upitna. Do dvije trećine Kluba HDZ BiH bi mogao uz tri delegata koji dolaze iz HDZ-a 1990. Ponašanje zastupnika te stranke tokom glasanja bilo je prilično čudno. Bili su suzdržani, ali su glasali za zaključke koje su sami i predložili a koji se tiču restrukturiranja kompanije BH Gas koja je, u skladu sa Prijedlogom zakona, nadležna za projekt Južne gasne interkonekcije.
- Ja mislim da put kojim se krenulo nije pravi put za BiH. Mi moramo kroz institucije BiH donositi odluke. Ja razumijem interes bošnjačkog naroda i političkih stranaka. Idealno se poklopilo. I oni koji nisu očekivali, sada vjeruju da su kroz ovo dobili investiciju od 150 do 200 kilometara plinifikacije kroz Hercegovinu, vrijednosti od oko 500-600 miliona da iz Sarajeva upravljaju s njom. To nije način kako se radi. Mi ne smijemo narušiti dejtonske principe. Energetska infrastruktura je vrlo jasno podijeljena u BiH i čini sintezu tri sistema, naveo je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović. 01:17
Zakon je usvojen pod značajnim pritiskom Ambasade SAD-a u BiH. SAD su optužile Čovića da blokadama radi za interese Rusije. Čak je ambasador Michael Murphy i tokom sjednice Zastupničkog doma usmjeravao djelovanje pojedinih stranaka i zastupnika. Čović poručuje da su Amerikamnci neupitni prijatelji, ali da i prijatelju treba jasno reći, kada za to dođe vrijeme, da se "stoji iza onoga što neko smatra svojim strateškim interesom".
- Čović je zabrinut za Hrvate koji žive u Hercegovini, ali svojim ponašanjem pokazuje potpuno suprotno. On traži kompaniju koju želi kontrolisati, samo za ličnu političku i ekonomsku korist, da nagradi prijatelje i kazni neprijatelje. Radeći tako, on blokira projekt Južne interkonekcije. Da to nije radio unazad tri godine, već bismo tri godine provodili ovaj projekt i vidjele bi se beneficije. BiH bi bila bliža nezaviosnosti od ruskog gasa, poručio je ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy, u razgovoru za N1.
Stručnjaci za energetiku umrežavanje energetskog sektora – gasnog, kroz izgradnju Južne interkonekcije i električne energije sa EU i zapadom općenito, smatraju i korakom naprijed ka pristupu Uniji. Ovaj projekt znači stabilnost u snabdijevanju gasom.
- Teoretski bi omogućila da se gas dobavlja iz cijelog svijeta putem LNG terminala ili drugih konekcija kao što je Jadransko-jonski gasovod i kaspisjka regija, smatra Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku
Dodaje Harbaš da bi Južna interkonekcija pomogućila i širenje gasne mreže, ali i smanjila emisiju stakleničkih gasova. Ocjenjuje da bi novi gasovod, ako politika ne bude usporavala, mogao biti završen zu narednih tri do pet godina. Dodaje i da je ruski gas neupitno najjeftiniji, ali da novi pravac snabdijevanja ne znači da će razlika u cijenama biti drastično manja ili veća.
- To sve zavisi od tržišta. Niko sa sigurnošću ne može reći da je LNG skuplji ili jeftiniji ukoliko tržište drugačije neodreaguje. Ovdje govorimo o mogućnosti izbora, te sigurnosti snabdijevanja. A vidimo koliko je široka gasna mreža u EU. Izgradnjom ovakvog projekta, ne bismo imali pristup samo LNG terminalima, gdje dođu tankeri iz cijelog svijeta, nego bismo praktički i teoretski mogli nabavljati gas iz Norveške ili sjeverne Afrike, dodao je Harbaš.
Iako je Ambasada Rusije u BiH proteklih dana bukvalno pa prijetila preko medija kada je postalo očito da će biti deblokiran proces usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji, Harbaš ne očekuje pretjerane posljedice iz Rusije, odnosno drastičan rast cijene ili prekid dotoka gasa. Očekuje također da novi gasovod donese i razvoj gasaovodne mreže upravo u Hercegovini, a što znači i nove prilike za privredu i ekonomiju ovog dijela države.
Prilog Kenana Ćosića.
