Nema mjesta panici - Skloništa su tu za hitne situacije

Među Bosancima i Hercegovcima raste interesovanje za stanje skloništa i zaklona u našoj zemlji. Nadležni kažu, da su neka od skloništa u izuzetno dobrom, dok su druga u zadovoljavajućem stanju. S druge strane neki od ovih objekata zahtijevaju i sanacione radove. Ipak, nema mjesta panici. Direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite KS-a Dženan Brkanić ističe da je u Kantonu Sarajevo 2022. godine provedena akcija sa načelnicima općina, odnosno predstavnicima i pomoćnicima civilnih zaštita, gdje je zatražena seobuhvatna informaciju o kojem broju skloništa se radi i u kakvom su stanju.

- Otprilike nekih 46 posto od ukupnog broja skloništa je, sad govorimo o javnim skloništima, u stambenim zgradama, u poslovnim prostorima, u centrima i tako dalje, 46 posto u tom momentu bilo ne uslovnih skloništa. Ostala su skloništa bila uslovna i moglo se skloniti stanovništvo, ističe Dženan Brkanić, direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite KS-a.

Nada da se je u posljednje dvije godine urađen iskorak i da su i ta skloništa dovedena u bolje stanje te da su nosici aktivnosti shvatili bitnost cjelotnog sistema Civilne zaštite.

-  Tako da mislim da je određen dio tih skloništa već adaptiran. Urađeni su i novi objekti, umeđuvremenu otvorene su neke škole vrtići, gdje su urađena ta skloništa, odnosno zakloni, dodaje Brkanić.

On podsjeća da su od 2017. godine, kada je promijenjen Zakon o zaštiti i spašavalja ljudi i materijalnih dobara, skloništa predata općinskim strukturama civilne zaštite kao i sva sredstva koja su prikupljena korištenjem istih.

- Na području opštine centar u evidenciji se nalazi ukupno 51 sklonište od kojih je za sada sanirano negdje oko 40, a za 10 nije bila potrebna sanacija. Ova skloništa se kod nas nalaze u izuzetno dobrom, zadovoljavajućem stanju.  Redovno se održavaju, a i redovno se obilaze od strane uposlenika Civilne zaštite, kao i naših Službi zaštite i spašavanja, smatra Faruk Efendić, pomoćnik općinskog načelnika Centar Sarajevo.

Mirela Uljić, pomoćnica gradonačelnika za civilnu zaštitu Grada Tuzla, kaže nam da su ove godine predstavnici Službe civilne zaštite izvršili detaljan obilazak i kontrolu stanja skloništa kojima upravlja grad Tuzla.

- Naime, Grad Tuzla upravlja sa 40-ak skloništa koja su izgrađena prije stupanja na snagu federalnog Zakona o zaštiti i spašavanju i koja su po tim zakonskim rješenjima zapravo stavljena u nadležnost po pitanju održavanja i upravljanja upravo jedinicama lokalne samouprave. Rezultat te kontrole jeste da u većini za slučaj iznenadne potrebe građani bi se odmah mogli skloniti u ove prostore. Međutim, za nekoliko skloništa zaista je potrebno izvesti određene manje ili veće sanacione radove. Tako da su u toku pripremne aktivnosti u smislu pripremne tehničke dokumentacije nakon čega bi se moglo pristupiti izvođenju radova, izjavila je Mirela Uljić, pomoćnica gradonačelnika za civilnu zaštitu Grada Tuzla.

Iz Novog Sarajeva navode da ova općina raspolaže sa 46 skloništa osnovne namjene u kojima se može smjestiti oko 5.000 osoba. U općini Novi Grad Sarajevo kažu da su relativno zadovoljni stanjem skloništa, kojih je na području ove općine 59. Dodaju da jedan broj skloništa bi trebalo adaptirati djelimično, a neka potpuno.

 - Ne treba podizati pretjerano paniku, nego svi treba da uradimo ono što je u okviru naših nadležnosti najvažnije- od građana, upravitelja, lokalnih zajednica i samim tim ćemo uvijek biti spremni na vanredne situacije ukoliko do njih dođe. Smatram zaista da baš ne treba paniku dizati, ali moramo pokazati odlučnost i spremnost u smislu ovih aktivnosti koje treba odraditi kada su u pitanju skloništa i njihovo održavanje, rekao je Faruk Efendić, pomoćnik općinskog načelnika Centar Sarajevo.

U bh. entitetu Republika Srpska prema ranijim podacima ima oko 100 skloništa i mogu primiti oko 36.000 ljudi. Nove podatke iz Republičke uprave Civilne zaštite RS-a nismo dobili.

Prilog Edina Barimca.