Novca iz EU nema bez Ustavnog suda

I dalje traje trakavica na liniji Brisel – Sarajevo, a u vezi s bh. reformskom agemndom potrebnom da naša država uđe u Plan rasta Evropske unije, te za početak dobije prvu tranšu od 70 milioina eura od ukupno oko milijardu planiranih za BiH. Unija je, čini se, ponovo, po ko zna koji put, progledala kroz prste domaćim vlastima, prihvativši puku kozmetiku kao traženu reformu.

Ipak, pritisak iz Brisela da vlasti na državnom nivou konačno postignu potreban konsenzus o tekstu reformske agende potrebnom da BiH konačno ipak dobije pristup sredstvima Plana rasta, čini se da polako dobija obrise, saznaje Oslobođenje. Početkom prošle sedmice u BiH je boravio Gert Jan Koopman, glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju, te održao niz odvojenih sastanaka sa glavnim političkim akterima u BiH. Fokus je bio na rješavanju formulacije, koja bi bila prihvatljiva i zvaničnom Briselu, ali i domaćim političkim akterima u vlasti, a koja se tiče Ustavnog suda BiH. Konsenzus je, saznajemo, pronađen tako što je svima najprihvatljivija ideja da se u agendu bukvalno prepiše formulacija iz 14 prioriteta EU za BiH a koja glasi "reforma Ustavnog suda BiH, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija, te osiguranje provođenje odluka Ustavog suda BiH". Ovakva konstrukcija, na političkom nivou u BiH, daje prostora čelnicima stranaka da je tumače na način koji svakome odgovara, a posebno se to odnosi na dio "rješavanje pitanja međunarodnih sudija". Dužnosnici iz RS-a slobodni su tumačiti ovaj dio na način da će strane sudije iz Ustavnog suda biti izbačene, a bošnjačka komponenta to isto može tumačiti na način da će biti izbačeni, što nije sporno da će se prije ili kasnije dogoditi, ali do određenog roka, kada recimo BiH dođe na korak do članstva u Evropskoj uniji ili neke slične formulacije.

Komplikovan proces odlučivanja u BiH pokazao je ponovo sve manjkavosti, ističe za Oslobođenje viši asistent na Pravnom fakultetu UNSA Harun Išerić. Dodaje da su, po ko zna koji put, domaći akteri pokazali nemoć da izvrše ono što im je obaveza. Svjestan je da je pitanje Ustavnog suda BiH vjerovatno najosjetljivije i politički i pravno. No, jasan je, zahtjevi na evropskom putu nisu nešto što se može a i ne mora ispuniti. Da je navedeni konsenzus domaćih i evropskih želja i mogućnosti po pitanju Ustavnog suda BiH tek novo briselsko glednje kroz prste Sarajevu i Banjaluci, više je nego jasno.

- Evropska komisija ne zahtjeva od nas da uklonimo međunarodne sudije iz Ustavnog suda, jer postoje države članice Vijeća Evrope koje imaju strane sudije u svom sastavu, već da reformišemo način izbora stranih sudija na način da će biti transparentniji i demokratičniji, te na odgovarajućoj razini uključiti i domaće institucije, navodi Išerić.

Nedugo nakon što je navodni konsenzus po pitanjima reforske agende ugledao svjetlo, oglasio se i predsjednik RS-a. Problematizirao je potez visokog predstavnika na deblokadi rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, poručivši kako se "poslije svakog našeg dogovora pojavi Schmidt i razvali sve".

- Ako ćemo ćutati na kršenje Ustava i Dejtonskog sporazuma od neovlaštenog pojedinca - stranca, onda postajemo saučesnici u tome. Ja to neću. Došao je trenutak da svi partneri kažu ko je vlast u BiH. Jesmo li to mi ili Schmidt? Ako je to Schmidt, onda čemu mi služimo i čemu naši sastanci, čemu dogovori? Neka onda Schmidt donosi sve zakone, sve odluke, neka pregovara sa ЕU, poručio je Milorad Dodik.

Duga je historija briselskog gledanja kroz prste političkim akterima u BiH. Dugo godina je provedba odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić – Finci predstavljana kao početak i kraj svake priče o evropskom putu naše zemlje. Poslije su došli prioriteti, čiji je broj poslovično uvijek padao s padom predstavljene domaće političke mogućnosti. Kozmetički potezi su predstavljani kao reforme, političari nagrađđivani, a građanima činjena medvjeđa usluga.

- Proces evropskih integracija nije proces sam za sebe. već proces koji mora doprinijeti poboljšanju životnog standarda i jačanju države utemeljene na vladavini prava, dodao je Išerić.

Novi rok bh. vlastima za konačan dogovor i slanje reformske agende u Brisel sada je 04. decembar. Navodno je stav Evropske komisije da dokument bez usaglašenih svih 113 mjera neće biti prihvatljiv.

Sve detalje čitajte u novom broju Oslobođenja.

Prilog Kenana Ćosića.