(VIDEO) Lažna urbanizacija u BiH: Svi iz sela žele u gradove, niko ne razmišlja o ruralizaciji!
Govori se kako nam prijeti demografski kolaps. To najbolje pokazuju podaci iz prošle godine, godine pandemije - 41 hiljada umrlih, a 25 hiljada novorođenih. Neki podaci pokazuju da je u zemlji više od 800 naseljenih mjesta u kojima uopšte nema djece. Kako se uopće živi u sredinama u BiH koje nisu gradske i je li pandemija zaustavila odliv mladih ljudi, za O kanal su govorili Merhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH i Vedran Zubić, profesor geografije u Gimnaziji Dobrinja.
- Ulazimo u osmu godinu u kojoj pratimo odlazak građana u BiH. Razočaravajuće je da se i akademska zajednica uključila, a drugi apsolutno spavaju. Mi možemo konstantovati, preporučivati, davati inicijative, ali se stanje ne mijenja. Građani zaista u okruženju u kojem žive najprije se odlučuju na odlazak. Bili to povratnici, raseljena lica ili građani u bilo kojem gradu. Svaki trenutak u BiH služi za informisanje kako i na koji način otići, ne samo jedna individua, nego i kompletne porodice, ističe Zukić.
Tužna je to priča, ističe profesor Zubić.
- Možemo to raspravljati na dva aspekta, tzv. mehaničku dinamiku, gdje je jasno da imamo negativni migracijski saldo već duži niz godina. Čak nisam najsigurniji da li su adekvatni ti numerički podaci, oni balansiraju od nekih 30 do 50 hiljada godišnje. Osim toga, ne razmišlja se ni o strukturama stanovništva. Odlazi uglavnom bioreproduktivno stanovništvo, oni koji potencijalno žele i mogu da imaju djecu. Ne odlaze oni koji su u mirovini ili su u trećoj životnoj dobi. To će se odraziti na biodinamiku. Za samo četiri stoljeća, natalitet se prepolovio, sa 50 je došao na 25 hiljada. Već 14 godina smo u nečemu što se zove bijela kuga. To je demografska bolest. Tek unazad tri, četiri godine sam čuo da neki mediji koji potencijalno pitaju nekog ministra za nešto, počinju se aktivirati u ovom elementu, da su spomenuli da uopšte postoji bijela kuga. U dva desetljeća u Gimnaziji Dobrinja, imate makar dvadesetak maturskih radova koji govore o ovome, kaže Zubić, i dodaje da ljudi često zaborave da gubitak stanovništva nije samo demografsko pitanje.
- Često govorimo "nestaće djece u školama" a zaboravljamo da su oni ekonomska i poreska osnova, radna snaga i potencijal na svaki mogući način. Stanovništvo je osnova države. Frapantno je da se politika ne uključuje u ovo. Kod susjeda imamo ministarstva demografske obnove. Mi se još uvijek nismo dogovorili da li je demografska ili demokratska obnova. Što se tiče života u zonama koje nisu gradske, to je unutrašnji problem Bosne i Hercegovine. To je velika centralizacija velikih urbanih cjelina, Sarajeva, Tuzle, Banje Luke, itd. Isisava se prostor. To se u geografiji zove lažna urbanizacija. Nestanak agrara, dolazak stanovništva sa sela koje ima potencijal da radi nešto u gradu, recimo u uslužnim djelatnostima. Imate situaciju da niko ne razmišlja o proizvodnji hrane, o ruralizaciji, nego ćemo sve natrpati u par ovih geografskih prostora koje potencijalno zovemo gradovi, a gradovi nam imaju ekološke probleme, od zagađenja, vodovoda, kanalizacije i slično. Naše rješenje je ruralizacija i vraćanje na selo. Na taj način ćemo omogućiti da određeno stanovništvo živi od svog rada. Jer teško da možemo svi otvoriti kafane u gradu i živjeti od toga, ističe Zubić.
Pogledajte cijeli razgovor.
