Nisu to klošari ni mangupi: Znate li šta riječ "jalijaši" zapravo znači

Sarajevo panorama/Damir Deljo
Ovaj izraz se često koristi u Sarajevu/ Ilustracija/ Damir Deljo/OSLOBOđENJE
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Koliko puta ste čuli riječ "jalija" i "jalijaši"? Koliko puta ste sami nekoga nazvali jalijašem?

Ovaj izraz se često koristi kada opisujete nekoga ko je nemiran, ko se voli potući, napraviti problem, uraditi neko krivično djelo.

"Jalija" je izraz i kojim se često pojedini sarajevski mladići diče kada sebe i svoje prijatelje nastoje predstaviti kao nekoga opasnog, a lokalnog, te radije bira sarajevski izraz nego, recimo, neke ustaljene izraze koje ćete čuti i u drugim bh. ili regionalnim gradovima.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

A znate li odakle je potekao ovaj izraz i šta on zapravo označava?

Razgovarajući sa sarajevskim arhitektom Mufidom Garibijom o Starom Gradu, njegovoj tradiciji i znamenitostima, dotakli smo se i "sarajevske jalije".

- Mi obično volimo u Sarajevu reći "jalijaši". Odmah te asocira: "To su oni koji su mangupi, opasni, koji vole ukrasti..." Međutim, nije. Djeca obale su jalija. Oni koji žive, koji plivaju na obali, na Miljacki... Oni su se obale - jalijaši. I ta jalija je dobila ime baš po tome. U nas bi ih okarakterisali kao one koji su malo opasniji od ostalih. Međutim, nije tako. Sve je to urbani dio Sarajeva, i tada i sada. I to su momci koji su živjeli tu i radili. Ti jalijaši su skočili prvi 1992. godine. Skloni su bili pobiti se, skloni su bili pomoći, ali uvijek su bili na strani slabijih. Nikada nisu bili na strani jačih i nikada nisu davali puno važnosti političarima, pjevačima... Jer sve je to tu raslo. Njih je zanimalo da može ribu uhvatiti, pa ako je mangup puno, da se može malo pobiti. To je karakter te hrabrosti sarajevske, pojasnio je Garibija.