Nije ni čudo! Evo šta psihologija kaže o ljutim vozačima

Bijes na putu (ili cesti) nije formalni psihološki termin. Obično se odnosi na grupu ponašanja koja se kreću od prebrze vožnje kroz prometni promet do upotrebe vozila kao oružja. Istraživači nemaju jednu usaglašenu definiciju, ali mnogi je nazivaju agresivnom vožnjom.

Uobičajeni primjeri bijesa na cesti uključuju vožnju velikom brzinom, naglo kočenje, prislanjanje uz druga auta u saobraćaju i projurivanje kroz crveno svjetlo. Ekstremniji primjeri bijesa na cesti uključuju vrištanje na druge vozače, nepristojne geste ili tjeranje nekoga s ceste.

Šta uzrokuje bijes na putu?.

Općenito, istraživanja sugeriraju da oni koji su skloniji ljutnji općenito imaju tendenciju da to prenesu u svoju vožnju. Međutim, postoje i situacije u kojima se ljudi koji su tipično hladni i smireni naljute na putu, piše GoodRx Health.

Jedan od mogućih razloga zašto ljudi pokazuju svoj bijes tokom vožnje je anonimnost. Možda će se osjećati slobodnije da izraze svoj bijes jer niko ne zna ko su oni.

Bijesni vozači su također tipično ljudi koji se ne znaju dobro nositi sa stresom, te vožnju vide kao vrstu ''ventila'', situacije u kojima mogu projecirati sav stres koji dožive tokom dana na drugu osobu.

Ljuti vozači mogu imati i psihička stanja kao što su poremećaj upotrebe alkohola ili mentalno zdravlje. Međutim, imajte na umu da to ne znači da problemi s mentalnim zdravljem uvijek dovode do bijesa na cesti.

Evo šta psihologija kaže o ljudima koji bjesne za volanom

Razumijevanje onoga što potiče ovo opasno ponašanje može pomoći psiholozima da ga obuzdaju. U studijama o ljutnji i agresivnoj vožnji, psiholog-savjetovatelj Jerry Deffenbacher, dr, sa Univerziteta Colorado State, otkrio je da se ljudi koji su sebe identificirali kao vozači s velikim bijesom razlikuju od vozača s niskim bijesom na pet ključnih načina, piše Američka Asocijacija Psihologa (APA). 

• Oni se bave neprijateljskim, agresivnim razmišljanjem. Veća je vjerovatnoća da će vrijeđati druge vozače ili izraziti nevjericu u način na koji drugi voze. Njihove misli se također češće okreću osveti, što ponekad znači i fizičku štetu.
• Na putu preuzimaju više rizika. Veća je vjerovatnoća da će vozači s velikim bijesom prijeći 10 do 20 milja na sat preko ograničenja brzine, brzo mijenjati trake, vrata prtljažnika i ulaziti u raskrsnicu kada se upali crveno svjetlo. Vozači s velikim bijesom brže se ljute i ponašaju se agresivnije.
• Veća je vjerovatnoća da će psovati ili prozivati, vikati na druge vozače, trubiti od ljutnje. I veća je vjerovatnoća da će biti ljuti ne samo za volanom, već tokom cijelog dana.
• Ljuti vozači imali su dvostruko više saobraćajnih nesreća u simulacijama vožnje. Oni takođe prijavljuju više nesreća koje su bile bliske i dobijaju više kazni za prekoračenje brzine.
• Vozači ''kratkog fitilja'' doživljavaju više svojstava ljutnje, anksioznosti i impulsivnosti. Možda zbog stresa na poslu ili kod kuće, bijesni vozači će češće ući u auto ljuti; takođe imaju tendenciju da izraze svoj bijes prema van i djeluju impulzivno.

Određeni psihološki faktori, uključujući raseljeni bijes i veliki životni stres, također su povezani s bijesom na cesti. Osim toga, studije su otkrile da ljudi koji iskuse bijes na putu češće zloupotrebljavaju alkohol i droge.

Koje su opasnosti bijesa na cesti?

Više od milion ljudi širom svijeta pogine svake godine u automobilskim nesrećama. To je vodeći uzrok smrti mladih ljudi između 5 i 29 godina. Veća je vjerovatnoća da će mladi muškarci poginuti u nesrećama nego žene. Postoji više uzroka saobraćajnih nesreća, uključujući prebrzu vožnju, ometanje pažnje i vožnju u pijanom stanju. Sve ovo se može poklopiti sa bijesom na cesti. Na primjer, prekoračenje brzine je uključeno u otprilike jednu trećinu svih saobraćajnih nesreća.

Ne postoje jasni statistički podaci o tome kako se druga agresivna ponašanja, kao što je odvajanje ili odsijecanje drugih vozača, odnose na nesreće. Međutim, znamo da su sudari dva automobila uzrok više od 60% povreda u ukupnim nesrećama.