Nervira vas kad drugi ljudi prave određene pokrete? Možda patite od ovog "poremećaja"
Ilustracija/ Pexels
Mnogi od nas su se barem jednom našli u situaciji gdje ih nervira ili uznemirava ponašanje osobe koja stalno fidgetira – pomjera ruke, noge ili bilo koji drugi dio tijela bez prestanka. Iako se možda činilo kao nešto što samo nekoliko ljudi doživljava, istraživanja pokazuju da je to zapravo psihološki fenomen koji pogađa oko jednog od tri ljudi.
Ovaj fenomen nosi naziv misokinesija, što doslovno znači "mržnja prema pokretima", a odnosi se na jaku negativnu emocionalnu reakciju na sitne i ponavljajuće pokrete drugih ljudi, poput fidgetiranja. Iako je sličan misofoniji (gdje ljudima smetaju određeni zvukovi), misokinesija je prvenstveno vizualna – izazvana je pogledom na tuđe pokrete, a ne na zvuke.
Misokinesija je bila slabo istraživana sve do nedavno, kada je tim psihologa sa Univerziteta Britanske Kolumbije na čelu sa Sumitom Jaswalom odlučio provesti detaljno istraživanje ovog fenomena. Rezultati pokazuju da oko trećina ljudi osjeća neku vrstu nelagode pri gledanju drugih kako fidgetiraju, što uključuje reakcije poput ljutnje, anksioznosti, frustracije, pa čak i smanjenog uživanja u socijalnim situacijama.
U istraživanju, koje je obuhvatilo više od 4.100 ispitanika, pokazalo se da misokinesija nije samo problem koji pogađa specifične populacije, već je to široko rasprostranjeni fenomen među općom populacijom. Zanimljivo je da misokinesija može ići ruku pod ruku s misofonijom, ali to nije uvijek slučaj, a intenzitet nelagode može značajno varirati među pojedincima.
Psiholog Todd Handy, koji je započeo istraživanje misokinesije nakon što je partnerka priznala da joj fidgetiranje uzrokuje stres, ističe da neki ljudi izbjegavaju socijalne aktivnosti zbog ove reakcije. Mnoge osobe koje pate od misokinesije suočavaju se s emocijama kao što su ljutnja i nervoza, dok im fidgetiranje drugih može smanjiti uživanje u svakodnevnim aktivnostima.
Ali, što je zapravo uzrok ovog fenomena? Iako je teško donijeti konačan zaključak, istraživači smatraju da bi razlog mogao biti povezan s mirror neuronima. Ovi neuroni aktiviraju se ne samo kada mi sami obavljamo neku radnju, već i kada vidimo nekog drugog kako to čini. Na primjer, mogli bismo se naježiti ili osjetiti bol ako vidimo nekoga da se povrijedi, a slično bi moglo biti i s fidgetiranjem – osobe koje pate od misokinesije mogu nesvjesno osjećati anksioznost ili nervozu prilikom gledanja tih pokreta, jer nesvjesno "zrcale" emocionalno stanje fidgetera.
Iako je istraživanje još u ranoj fazi, Jaswal i njegov tim nastavljaju proučavati misokinesiju i kako se ona manifestira u mozgu. Istraživanje iz 2024. godine sugerira da bi izazov mogao biti u sposobnosti isključivanja stimulusa, a ne u samom početnom ometanju.
Za sve koji pate od misokinesije, važno je znati da nisu sami. Ovaj fenomen je mnogo češći nego što se prije mislilo, a njegovu prisutnost treba priznati kao stvaran i prepoznatljiv problem. "Vaš izazov je stvaran i nije neobičan", poručuje Handy.
