Izloženost ekranima može znatno usporiti razvoj vašeg djeteta
Ilustracija/ Pexels
U savremenom dobu, ekrani su postali neizbježan dio svakodnevnog života, uključujući i odrastanje najmlađih. Televizori, tableti i pametni telefoni privlače pažnju djece od najranijih dana, ali koliko to zapravo utiče na njihov kognitivni i jezični razvoj? Međunarodni tim istraživača pokušao je odgovoriti na ovo pitanje i rezultati su pokazali da prekomjerna upotreba ekrana može negativno uticati na razvoj jezika kod male djece.
Studija, sprovedena između avgusta 2021. i marta 2023. godine, obuhvatila je 1.878 djece uzrasta od 12 do 48 mjeseci u Latinskoj Americi. Istraživači su analizirali koliko vremena djeca provode pred ekranima i kako to utiče na njihov razvoj jezika. Rezultati su pokazali da većina djece koristi ekrane više od jednog sata dnevno, što je u suprotnosti s preporukama pedijatara koji savjetuju da djeca mlađa od dvije godine uopšte ne bi trebala koristiti ekrane, dok se nakon druge godine preporučuje ograničena i nadzirana upotreba.
Najčešći izvori ekranizacije za malu djecu su televizija i pametni telefoni. U istraživanju je utvrđeno da su najgledaniji sadržaji zabavni programi, muzika i edukativni materijali. Zanimljivo je da socioekonomski status i nacionalnost nisu imali značajan uticaj na količinu vremena provedenog pred ekranima.
Rezultati istraživanja otkrili su jasnu povezanost između vremena provedenog pred ekranima i kašnjenja u jezičnom razvoju. Djeca koja su više vremena provodila uz ekrane pokazala su slabiju leksičku raznovrsnost i sporije napredovanje u usvajanju jezika. Drugim riječima, što više vremena provedu u virtualnom svijetu ekrana, to su im slabije jezične vještine u stvarnom životu.
Ipak, ne mora svaki oblik ekranizacije biti štetan. Istraživači su utvrdili da zajedničko korištenje ekrana s odraslima, kao i izloženost knjigama, može imati pozitivan uticaj na razvoj jezika kod djece. Kada roditelji ili staratelji aktivno učestvuju u gledanju sadržaja i razgovaraju s djetetom o onome što vide, mogu smanjiti negativne efekte ekrana i čak podstaći jezični razvoj.
S obzirom na to da tehnologija nastavlja da se razvija, ekranizacija kod djece će vjerojatno samo rasti. Ipak, ovi nalazi nude nadu – iako ekrani mogu imati negativan uticaj, pravilnim pristupom taj uticaj se može ublažiti. Umjesto potpunog eliminisanja ekrana, ključ je u pronalaženju ravnoteže između digitalnog sadržaja i stvarnih interakcija. Buduća istraživanja trebala bi se fokusirati ne samo na količinu, već i na kvalitet sadržaja kojem su djeca izložena.
Ovo istraživanje naglašava važnost svjesne upotrebe digitalnih medija. Uz interaktivno gledanje s odraslima i redovno čitanje knjiga, mogu se umanjiti negativni efekti ekrana i podstaći zdrav razvoj jezičnih vještina kod djece.
Cijela studija objavljena je u naučnom časopisu PLOS ONE.
