Glavni okidač - toksično okruženje: Ova godina prozvana godinom "osvetničkog otkaza"
Novi trend na tržištu rada zabrinuo je kompanije širom svijeta, a 2026. godina već je prozvana godinom "osvetničkog otkaza". Riječ je o fenomenu u kojem zaposlenici, nezadovoljni toksičnom radnom okolinom, odlučuju napustiti posao, bez ikakve najave ili otkaznog roka, piše Unilad, prenosi Index.hr.
Ovaj potez nadovezuje se na dva druga trenda u karijeri posljednjih godina: "tihi otkaz" (quiet-quitting) - praksu obavljanja minimuma posla tek toliko da se zadrži plata, i "glasni otkaz" (loud-quitting) - kada zaposlenik odlazi vrlo javno, često uz bujicu kritika na račun radnog mjesta.
Prema izvještaju portala za zapošljavanje Monster, gotovo polovina američkih radnika priznaje da je posljednjih godina pribjegla "osvetničkom otkazu", napustivši radno mjesto bez ceremonije istog dana. Zanimljivo je da se na takav potez ne odlučuju samo mladi, već i mnogi iskusni zaposlenici koji u kompaniji provedu i više od dvije godine prije nego što dostignu tačku pucanja.
Glavni okidač - toksično okruženje
Smatra se da ova praksa uglavnom proizlazi iz postavljanja granica prema toksičnim radnim mjestima, gdje nezadovoljstvo zaposlenika raste zbog problema s menadžmentom, radnim vremenom ili opterećenjem.
-Iznenadne ostavke nisu samo individualni odlasci, one su signali upozorenja koji bljeskaju kroz kulturu radnog mjesta, kaže Vicki Salemi, stručnjakinja za karijere iz Monstera i dodaje da kada radnici odu bez najave, to je često zato što su izgubili povjerenje u vodstvo ili osjećaju da se njihov glas ne čuje.
Izvještaj potvrđuje da su toksična radna mjesta, loše upravljanje i osjećaj podcijenjenosti glavni razlozi za trenutni otkaz, dok je samo 4% ispitanika kao problem navelo platu.
Domino efekt na kolege
Iako niko ne može zamjeriti zaposleniku što preuzima kontrolu nad svojom karijerom, takvi odlasci imaju posljedice. Otprilike 60% američkih zaposlenika izjavilo je da su nakon "osvetničkog otkaza" kolege morali preuzeti dodatni teret posla.
Posljedice se osjećaju kroz kašnjenje projekata, preopterećenost preostalih zaposlenika i pad morala u timu. Sve to može dodatno pridonijeti istom onom toksičnom radnom okruženju koje je i potaknulo prvobitni odlazak. Uprkos tome, čak 90% zaposlenika podržalo bi kolegu koji se odluči na takav potez ako je on direktan odgovor na loše radne uslove.
Šta kompanije mogu učiniti?
Ključna prevencija za kompanije je stvaranje pozitivnog i poticajnog radnog okruženja sa stabilnim i pristupačnim menadžmentom koji sluša brige zaposlenika i pravovremeno rješava probleme.
Izvještaj također predlaže uspostavu jasnog okvira za napredovanje u karijeri, nagrađivanje dugogodišnjeg rada te cijenjenje jedinstvenih vještina i perspektiva svakog pojedinca. Pravedna i konkurentna plata također je važan faktor za zadržavanje zaposlenika.
- Na današnjem konkurentnom tržištu rada, proaktivno rješavanje ovih problema moglo bi značiti razliku između iznenadnog gubitka talenata - ili izgradnje lojalne, dugoročne radne snage, zaključuje se u izvještaju.
Emily Button-Lynham, osnivačica konsultantske kompsnije EBC, izjavila je za Harper's Bazaar da je "ključni savjet ne donositi ishitrene odluke, pogotovo one vođene emocijama".
-Uvijek savjetujem svojim klijentima da provedu vrijeme procjenjujući je li napuštanje posla jedina opcija. Korisna vježba može biti da se zapitate što vam znači uspjeh i da istražite budući život koji želite živjeti te kako vas posao koji sada radite može uzdići do toga, kazala je
Ona također predlaže da razmislite što bi vas moglo potaknuti da ostanete - veća odgovornost, fleksibilnost, novac ili priznanje - te da o tome otvoreno porazgovarate s poslodavcem kako biste vidjeli što je moguće u vašoj ulozi.
