Zašto stalno kasnimo? Psihologija koja stoji iza kašnjenja

Kašnjenje nije samo pitanje discipline – to je ogledalo naših strahova, navika i percepcije svijetaKoliko puta ste rekli: „Samo još 5 minuta“ i završili kasneći pola sata? Kašnjenje nije samo loša navika – iza njega se krije fascinantna psihologija koja otkriva mnogo o našem umu.

Perfekcionizam kao skriveni razlog

Iznenađujuće, oni koji najčešće kasne nisu nužno lijeni. Često je riječ o perfekcionistima. Strah da nešto neće biti „savršeno“ može odložiti i najjednostavnije aktivnosti. Prije nego što krenu, provjeravaju sve sitnice, planiraju i preispituju – i eto kašnjenja.

Prokrastinacija u svakodnevici

Kašnjenje je također često oblik prokrastinacije. Mozak, želeći izbjeći neugodne zadatke ili obaveze, fokusira se na „manje hitne“ stvari. Rezultat? Umjesto da krenemo na vrijeme, još provjeravamo e-mailove, društvene mreže ili kućne sitnice.

Percepcija vremena

Neki ljudi jednostavno drugačije doživljavaju vrijeme. Psiholozi ovo nazivaju „time blindness“ – nesposobnost preciznog procjenjivanja koliko nam treba za zadatke. Mozak podcjenjuje trajanje obaveza, pa kašnjenje postaje gotovo neizbježno.

Emocionalni razlozi i strah od sukoba

Kašnjenje ponekad nije pitanje organizacije, već emocija. Ljudi odlažu jer žele izbjeći neugodnu situaciju – bilo da je riječ o sastanku, razgovoru ili poslu. Mozak bira „sigurniji izlaz“ – kasnjenje – iako to može izazvati frustraciju kod drugih.