Zašto nam kitovi ubice stalno donose ribu? Znanstvenici razotkrili misterij
U istraživanju su znanstvenici iz Kanade, Novog Zelanda i Meksika izvijestili o 34 interakcije tijekom dva desetljeća u kojima su divlje orke pokušale ponuditi hranu ljudima. Incidenti su se dogodili u oceanima diljem svijeta, od Kalifornije do Novog Zelanda, Norveške i Patagonije.
„Kitovi ubojice često dijele hranu međusobno – to je prosocijalna aktivnost i način na koji grade odnose jedne s drugima“, rekao je glavni autor studije Jared Towers iz organizacije Bay Cetology u Britanskoj Kolumbiji, Kanada. „To što hranu dijele i s ljudima možda pokazuje njihovu želju za uspostavljanjem odnosa i s nama.“
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Comparative Psychology.
Towers i njegovi kolege, Ingrid Visser, dr. sc., iz organizacije Orca Research Trust na Novom Zelandu, i Vanessa Prigollini iz udruge Marine Education Association u La Pazu u Meksiku, prikupili su i analizirali podatke o 34 slučaja dijeljenja hrane koje su oni i drugi doživjeli, prenosi Science Daily. U 11 slučajeva ljudi su bili u vodi kad su im se orke približile, u 21 slučaju bili su na brodovima, a u dva slučaja na obali. Neki su incidenti zabilježeni na videozapisima i fotografijama, dok su drugi opisani u intervjuima sa znanstvenicima.
Strogi kriteriji eksperimenta
Kako bi incidenti bili uključeni u analizu, morali su zadovoljiti stroge kriterije — u svakom slučaju kitovi ubojice morali su se samoinicijativno približiti ljudima (ljudi nisu smjeli sami prići blizu orkama) i ispustiti predmet ispred njih. U svim slučajevima osim jednog, orke su čekale da vide što će se dogoditi nakon što su ponudile "dar", a u sedam slučajeva pokušale su više puta ponuditi hranu nakon što su ljudi prvotno odbili.
Domaće životinje poput pasa i mačaka ponekad nude hranu ljudima, ali ovo istraživanje predstavlja jedan od prvih detaljnih opisa sličnog ponašanja kod neudomaćenih životinja. To ima smisla, prema mišljenju znanstvenika, jer su orke inteligentne i društvene životinje koje dijeljenjem hrane grade odnose s članovima svoje vrste, ali i s nepovezanim jedinkama. Također često love plijen mnogo veći od sebe, pa im ponekad preostane hrane viška.
„Ponuda predmeta ljudima mogla bi istodobno biti prilika za kitove ubojice da vježbaju naučeno kulturno ponašanje, istražuju ili se igraju i pritom uče o nama, manipuliraju predmetima ili razvijaju odnose s nama“, napisali su znanstvenici. „S obzirom na napredne kognitivne sposobnosti i društvenu, suradničku prirodu ove vrste, pretpostavljamo da su sva ova objašnjenja i ishodi takvog ponašanja mogući.“
