Stručnjaci upozoravaju da nas vrućine tjeraju da jedemo više šećera
Sladoledi, ledeni deserti i rashlađena gazirana pića postaju posebno primamljivi tokom ljetnih vrućina. Novo istraživanje otkriva da Amerikanci, kako klimatske promjene donose sve više temperature, konzumiraju sve više takvih proizvoda, što nosi zabrinjavajuće zdravstvene posljedice, piše CNN.
Postoji mnogo dokaza da će klimatske promjene oblikovati dostupnost i kvalitetu hrane, što će dovesti do nestašica, poskupljenja, pa čak i uticati na nutritivnu vrijednost, izjavila je za CNN Pan He, autorica studije i predavačica nauke o okolišu na Univerzitetu u Cardiffu. Međutim, dodala je, mnogo se manje zna o uticaju klimatskih promjena na ono što biramo jesti i piti.
Kako je provedeno istraživanje?
Istraživači su analizirali podatke o kupovini hrane američkih domaćinstava između 2004. i 2019. godine, prateći iste porodice kroz duži period. Te podatke zatim su uporedili s regionalnim vremenskim podacima, uključujući temperaturu i vlažnost. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Climate Change, pokazali su da su s porastom temperatura ljudi konzumirali više šećera, uglavnom u obliku zaslađenih pića poput gaziranih sokova.
Studija je otkrila da se za svaki 1°C zatopljenja potrošnja dodatnog šećera u američkim domaćinstvima povećala za 0,7 grama po osobi dnevno. Taj porast bio je posebno izražen kada su temperature dostizale između 20 i 30 stepeni Celzijusa. Objašnjenje je jednostavno – toplije vrijeme uzrokuje da tijela gube više vode, zbog čega ljudi osjećaju potrebu za hidratacijom i hlađenjem. Za mnoge u SAD-u to znači posezanje za hladnim, slatkim proizvodima.
Najugroženije grupe
Učinak je posebno izražen u domaćinstvima s nižim primanjima ili nižim nivoom obrazovanja. Te grupe obično već imaju viši nivo konzumacije šećera jer su takve namirnice često jeftinije i dostupnije, a uz to je vjerovatnije da provode manje vremena u klimatizovanim prostorima. Studija predviđa da bi se, ako se zagađenje koje zagrijava planet nastavi nekontrolisano, potrošnja šećera širom zemlje mogla povećati za gotovo 3 grama dnevno do 2095. godine, pri čemu su ranjive grupe u najvećem riziku.
Prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do niza negativnih posljedica, uključujući veći rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Primjera radi, Američko udruženje za srce preporučuje da dodani šećeri čine najviše 6% ukupnih dnevnih kalorija – ne više od 36 grama za muškarce i 26 grama za žene.
Pogoršanje postojećeg problema
„Pitanja javnog zdravlja povezana s konzumacijom šećera široko su raspravljana, ali ako uzmemo u obzir interakciju s klimatskim promjenama, to će pogoršati stvari“, rekla je He. Dodala je kako bi kreatori politika širom svijeta trebalo da razmotre načine upravljanja potrošnjom šećera kao dio prilagođavanja klimatskim promjenama.
Charlotte Kukowski, istraživačica s Univerziteta u Cambridgeu koja nije bila uključena u istraživanje, složila se s važnošću ovih nalaza. „Dokazi o tome kako (ekstremna vrućina) mijenja prehrambene navike još su relativno rijetki“, rekla je za CNN, dodavši da studija „ističe manje raspravljan kanal putem kojeg klimatske promjene mogu uticati na ljudsko blagostanje“.
„Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da su najranjivije grupe – one s manje resursa za prilagođavanje – i najizloženije zatopljenju i najviše izložene riziku od bolesti povezanih s prehranom“, zaključila je Kukowski.
