Što je "policijski virus" i kako vas mogu špijunirati?
Sve više policija svijeta koriste slabost našeg digitalnog doba: virusom u mobitelu osumnjičenog se može saznati i previše toga. No u Njemačkoj je to dopušteno samo za najteža krivičnih djela.
Uporaba takozvanih državnih trojanaca od strane kaznenih istražitelja dopuštena je samo kod teških kaznenih djela – odlučio je Savezni ustavni sud Njemačke. Ovog četvrtka su suci u Karlsruheu proglasili neustavnim takozvani „nadzor komunikacije na izvoru" (Quellen-TKÜ) u svrhu razjašnjavanja kaznenih djela za koja je predviđeno manje od tri godine zatvora. Sud procjenjuje kako se tu radi o vrlo ozbiljnom zadiranju u temeljna prava pa je takva mjera dopuštena isključivo za posebno teška kaznena djela.
"Državni trojanac" je softver, odnosno virus koji policija ili druge sigurnosne službe potajno instaliraju na računala ili mobilne uređaje kako bi nadzirali osumnjičene. Ova metoda je kontroverzna: ustavne tužbe koje su sada predmet odluke pokrenuo je savez Digitalcourage, a podržali su ih novinari i odvjetnici. Novinari su, primjerice, strahovali da bi im se zbog profesionalnog kontakta s osumnjičenima mogla instalirati špijunska softverska oprema, piše DW.
Mobitel "previše" zna
Ta bojazan nije sasvim rješena niti ovom odlukom suda, ali su postavljene veoma stroge granice za korištenje te metode. Odredba koja dopušta online pretragu u sadašnjem obliku „ne udovoljava ustavnim zahtjevima za navođenjem pravne osnove u vezi s telekomunikacijskom tajnom", ali ostaje na snazi dok se ne donese nova regulativa.
Takva digitalna provjera "izvora" omogućuje pristup količini podataka koja daleko nadilazi obujam i raznolikost konvencionalnih izvora informacija. Osobito u današnjim uvjetima informacijske tehnologije i njezine važnosti za komunikaciju, ova mjera ima "iznimno velik doseg". S obzirom na sveprisutnu uporabu IT-sustava, sve više oblika osobnog ponašanja i međuljudske komunikacije odražava se u elektroničkim signalima: ne samo komunikacija, nego i geografski položaj pa čak i uređaji – dakle mobiteli koji su u blizini osumnjičenog.
Stoga se to sredstvo smije koristiti samo kod teških i posebno teških kaznenih djela, stoji dalje u obrazloženju. Za razliku od prevencije opasnosti, u slučaju jednostavnih kaznenih djela nije relevantno ni ako je djelo dodatno kvalificirano kao, primjerice, terorističko.
Ustavna tužba saveza Digitalcourage protiv izmjena Kaznenog zakona nije uspjela kada je riječ o kaznenim djelima izvan sfere jednostavnih prekršaja. Još jedna njihova tužba bila je usmjerena protiv uporabe Quellen-TKÜ prema Zakonu o policiji savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija. Ta je tužba odbijena – jer su, prema Ustavnom sudu, odredbe tog zakona u potpunosti u skladu s Ustavom.
