Šta nam dijete poručuje sisanjem palca? Normalno je do 4. godine, nakon toga može da ima i posljedice

Sisanje palca smatra se normalnim do četvrte godine, a pedijatar otkriva šta nam djeca poručuju ovim gestom, prenosi Mondo.

Sisanje palca kod male djece nije rijetkost, a ono što odmah treba da znate je da to nije patološki, već fiziološki i zapravo je znak zrelosti psihomotornog razvoja, te smatra normalnim kod djece do četiri godine.

Ovakvo ponašanje djeteta, međutim, roditljima šalje određenu poruku, a pedijatar dr Karla Estrada je objasnila šta to mališanim poručuju sisanjem palca.

Šta se krije iza sisanja palca

Najprije, važno je da imate na umu da se refleks sisanja razvija dok je beba još u stomaku, te da nakon 12. nedjelje trudnoće beba počinje da pravi ovaj pokret.

Kada se dijete rodi i ovaj refleks se aktivira, mogu da se jave dvije vrste sisanja:

Nutritivno sisanje, tokom kojeg se beba kači na maminu dojku i sisa mlijeko kako bi unijela hranu i zadovoljila glad.

Nenutritivno sisanje, koje se dešava kada beba završi obrok, ali ostaje na maminoj dojci i tada se primjećuje da je sisanje mnogo sporije, čak toliko sporo da dijete može da zaspi. Tada beba više ne izvlači mlijeko, već joj ova vrsta sisanja pomaže da zadovolji neke svoje emocionalne potrebe, da se osejća sigurno i spokojno.

Ponekad djeca potrebe koje zadovoljavaju nenutritivnim sisanjem mogu da ispune i sisanjem palca ili pomoću laže. Upravo zbog toga kada vidimo da dijete sisa palac možemo da kažemo da je gladno, pospano ili tužno, objašnjava dr Estrada za guiainfantil.com.

Ona podsjeća da su usta glavni senzorni organ novorođenčeta, kroz koji se hrani, komunicira sa okruženjem (plakanjem), upoznaje svoje tijelo i zato se ova faza naziva oralnom fazom, a može da potraje i do dvije godine života djeteta.

Sisanje palca poslije 4. godine

Studije su pokazale da je oko 80 odsto djece sisalo palac u nekom trenutku tokom prve godine svog života, a druga istraživanja su utvrdila da je šest odsto djece mlađe od 11 godina sisalo palac u uzrastu od četiri godine.

Ipak, to se ne smatra uobičajenim ponašanjem, pa pedijatar ističe da bi svako produženo sisanje palca, nakon tog uzrasta, trebalo ispitati, kako bi se što prije dijete rešilo ove navike. U suprotnom, mogu da se jave neke od sljedećih posledica:

Učestale orofaringealne infekcije (zapaljenje krajnika ili oralne sluzokože)

Dentalne patologije

Oralni deformiteti

Poremećaji govora

Gastrointestinalne infekcije ili patologije (gastritis, gastroenteritis)

Psihološki poremećaji, naročito ukoliko vršnjaci maltretiraju dijete zbog sisanja palca

Engleski pedijatar i dečji psihijatar dr Donald Vuds Vinikot je prvi proučavao sisanje palca kod djece, te je ovo ponašanje pripisivao "tranzicionom objektu", odnosno smatrao je da se sisanje palca prvi put javlja kada beba počne da se odvaja od majke, te na taj način pokušava da nadomjesti njeno prisustvo.

"Tranzicioni objekti" mogu da budu i plišane igračke ili bilo koji drugi predmet koji djetetu daje osećaj sigurnosti kada mama nije tu.

Što se tiče sisanja palca, pedijatar podvlači da se ono smatra normalnim do četvrte godine života, te da ako se nastavi i nakon toga, treba potražiti pomoć stručnjaka kako bi se utvrdio uzrok i spriječlie neke posljedice.