Sarajevske paranormalne priče: Duh derviša iz džamije Magribija i spašena robinja
Magribija je džamija arhaičnog izgleda u centru Sarajeva/Ilustracija/Benjamin Krnić/
Džamija doista odiše nekom posebnom misterioznošću i ezan sa njene kratke munare odzvanja austrougarskim zgradama naselja što mu, uz grleni glas iskusnog mujezina, daje nevjerovatno mističan i omamljujući prizvuk. Nije ni čudo da se ovu sarajevsku džamiju vezuju paranormalna vjerovanja, naročito jer je njen osnutak također misteriozan. Ova priča također je prožeta daškom historijske utemeljenosti, kao i druge sarajevske paranormalne priče, kao ona o blagu Proklete Jerine ili porijeklma raznih imena ulica. U knjizi ''Legende starog Sarajeva'' pronašao sam sljedeću priču o Magribiji:
Austrougari, robinja i duh iz Magribije
- U zapadnom dijelu starog Sarajeva postoji jedna džamija koju narod naziva Šejh Magribijinom džamijom. Kako se pričalo u ranija vremena, sa Isa-begom je u Sarajevo došao jedan derviški šejh sa zapadnih strana, od magriba, i na tom je mjestu podigao džamiju. Kada je Eugen popalio Sarajevo, kaže se da su njegovi vojnici u sarajevskoj mahali Vinogradu zarobili jednu ženu i odveli je u roblje čak u Budim, pa je dali nekome u službu. Žena je dobro služila na zadovoljstvo svojih gospodara, ali joj nikako nisu dali da uđe u jednu zgradu u njihovom dvorištu.
Jednom, kada nikoga od gospodara nije bilo, ona nađe ključeve i otvori tu zgradicu. Ugleda u njoj kuburu, drveni sanduk nad nekim mezarom (grobom). Padne po kuburi i onesvijesti se, a u to se pojavi neki dedo u ahmediji omotanoj oko kape, pa je upita koje i odakle je. Žena mu sve po redu ispriča šta je s njom bilo, a da je rodom iz Sarajeva. Upita je onaj starac zna li ona gdje je Sarajevu Magribijina džamija. Ona mu reče da zna, on je upita: „A bi li ti voljela sada tamo biti?" Žena potvrdi. Kaže joj starac: „Nagazi mi na nogu i zažmiri! Ona stade starcu na nogu i zažmiri, a kad se prenula - ona se našla u Sarajevu i to upravo pred Magribijinom džamijom! Pričaju daje otada žena stalno išla petkom u tu džamiju, obilazila je da bi joj se želje ispunile i molila za Magribijinu dušu., navodi autor.
Stranica Islamske zajednice navodi ovo o Magribiji:
- Džamija je locirana na Marindvoru u zapadnoj periferiji grada, u blizini bolnice Abdulah Nakaš. Ovu džamiju je dao sagraditi šejh Magribija koji je došao u Sarajevo sa Isa-begom, osnivačem Sarajeva. Džamija u današnjem obliku mogla je nastati između 1538-1565. godine. Agresijom na BiH od nje su ostali samo zidovi. Jedan dio džamije renoviran je 1993.a drugi zajedno sa munarom1997. godine,
Na ulazu džamije nalazi se natpis na kome piše: Džamija je nazvana prema Šejh Magribiji njezinom utemeljitelju. Prema predaji Šejh Magribija je došao sa Isa-begom utemeljiteljem grada i prvim sarajevskim namjesnikom i tu je sagradio džamiju. Prvobitna džamija je izgorjela u požaru 1459. godine, a obnovljena je 1766. godine, a njezin današnji izgled i sve bojane dekoracije potječu iz te godine. Magribija džamija pripada tipu jednospratnih džamija sa četvorovodnim krovom i kamenom munarom, navodi se.
Kako danas izgleda Magribija?
- Osnova džamije je pravokutnog oblika vanjskih dimenzija (bez trijema) 13,80×11,30. Središnji prostor džamije je prekriven drvenim bačvastim svodom koji je kasetiran bojenim dašćicama na kojima su oblikovani stilizirani biljni motivi. Džamija je oštečena u ratu 1992. godine. Munara džamije je srušena do postamenta, a ostali dijelovi objekta su bili znatno oštečeni. Rekonstrukcija munare je izvršena 2000. godine, a 2004. izvršena je sanacija rekonstrukcija i restauracija krova i trijema Magribije džamije, piše medzlis-sarajevo.ba
Nema sumnje da je šejh od kojeg potiče ime Magribije bio stvarna osoba i ova legenda o njegovom ukazanju preživjela je do modernog doba. Ko bar jednom vidi Magribiju neće ga začuditi zašto se o ovoj posebnoj džamiji priča ''sve i svašta''. Stiješnjena između blokova zgrada, Magribija je ostala uvijek ista kao i u 'ono' doba i dovoljno ju je pogledati da vas vrati na vrijeme i mjesto gdje je živio tajnoviti šejh sa Magreba.
