Putovanje kroz vrijeme: Ova fascinantna bića ''stare unazad''

U fascinantnom otkriću objavljenom u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), naučnici su otkrili sposobnost povratnog razvoja kod ctenofora, poznatijeg kao kombinovani žele. Ovo istraživanje, provedeno na vrsti Mnemiopsis leidyi, nagovještava mogućnost da je fleksibilnost životnog ciklusa životinja mnogo raširenija nego što se ranije mislilo.

Tipični životni ciklus životinja slijedi poznati obrazac: rođenje, rast, reprodukcija i smrt. Ipak, nekoliko vrsta može odstupati od ovog pravila – najpoznatiji primjer je takozvana "besmrtna meduza" Turritopsis dohrnii, koja se može preobraziti iz odraslog oblika meduze natrag u polip. Ovom ekskluzivnom klubu sada se pridružio i ctenofor Mnemiopsis leidyi, koji ima sposobnost povratnog razvoja.

Joan J. Soto-Angel, postdoktorski istraživač na Univerzitetu u Bergenu, naglašava kako ovo otkriće izaziva postojeće shvatanje ranog razvoja životinja i otvara nove puteve za istraživanje plastičnosti životnog ciklusa i podmlađivanja. „Saznanje da postoji nova vrsta koja koristi ovu neobičnu 'vremensku mašinu' postavlja uzbudljiva pitanja o tome koliko je ova sposobnost raširena u životinjskom carstvu,“ izjavio je Soto-Angel.

Ovo otkriće počelo je slučajno, kada je Soto-Angel u laboratoriji primijetio da je odrasli ctenofor „nestao“ iz akvarijuma, ostavljajući iza sebe larvu. Istraživači su ubrzo dizajnirali eksperimente kako bi utvrdili može li se povratni razvoj izazvati pod određenim uslovima. Kada su ctenofori bili izloženi stresu usljed izgladnjivanja i fizičke povrede, Mnemiopsis leidyi pokazala je izvanrednu sposobnost prelaska iz lobatnog oblika natrag u larvni stadij. Soto-Angel opisuje proces kao „fascinantan“, jer su životinje polako preoblikovale svoje osobine i prilagodile se ponašanju karakterističnom za larvu.

Studija proširuje poznatu razvojnu fleksibilnost kod ctenofora i postavlja Mnemiopsis leidyi kao vrijedan model za buduća istraživanja u oblasti biologije razvoja i starenja. Budući da su ctenofori među najstarijim životinjskim lozama, otkriće sugerira da povratni razvoj može biti drevna karakteristika životinjskog carstva.

„Ovo je veoma uzbudljivo vrijeme za nas,“ istakao je Pawel Burkhardt, vođa istraživačke grupe na Univerzitetu u Bergenu. Burkhardt dodaje da će ovo otkriće otvoriti vrata za dalja istraživanja, naročito u pogledu molekularnih mehanizama koji pokreću povratni razvoj i uticaj na nervnu mrežu životinja tokom tog procesa.

Ova otkrića daju novi uvid u to kako životinjski organizmi prilagođavaju svoje životne cikluse, a Mnemiopsis leidyi postaje centralna figura za istraživanja koja bi mogla otkriti mnoge tajne evolucije i procesa podmlađivanja, piše SciTechDaily.