Potrošnja vina pala na najniži nivo u posljednjih 60 godina

Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) izvijestila je u da je prodaja vina u 2024. pala za 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, na ukupno 214,2 miliona hektolitara.

Svjetska potrošnja vina pala je 2024. godine na najniži nivo u više od šest desetljeća, objavilo je glavno međunarodno tijelo za sektor vina, podižući pritom zabrinutost zbog novih rizika povezanih s američkim carinama.

Prema podacima OIV-a temeljenima na vladinim statistikama, to bi bila najniža prodaja od 1961. godine, kada je iznosila 213,6 miliona hektolitara. U isto vrijeme, proizvodnja vina također je pala na najniži nivo u više od 60 godina, smanjivši se za 4,8 posto u 2024, na 225,8 miliona hektolitara.

Španija je proizvela 31 milion hektolitara, dok su Sjedinjene Američke Države zabilježile pad od 17,2 posto, na 21,1 milion hektolitara, uglavnom zbog ekstremnih vrućina, navodi N1 Hrvatska.

Glavni statističar OIV-a, Giorgio Delgrosso, izjavio je da je vinsku industriju pogodila “savršena oluja”, jer zdravstvene zabrinutosti smanjuju potrošnju u mnogim zemljama, a ekonomski čimbenici dodatno pogoršavaju situaciju.

“Osim kratkoročnih ekonomskih i geopolitičkih poremećaja, važno je uzeti u obzir i strukturne, dugoročne faktore koji doprinose padu potrošnje vina”, navodi se u godišnjem izvještaju OIV-a.

Cijene vina također su u porastu: potrošači danas plaćaju oko 30 posto više za bocu vina nego 2019. i 2020. godine, dok je ukupna potrošnja pala za 12 posto u istom periodu, prenosi Guardian.

U Sjedinjenim Američkim Državama, koje su i dalje najveće svjetsko tržište vina, potrošnja je pala za 5,8 posto, na 33,3 miliona hektolitara.

Delgrosso je upozorio kako bi nove carine koje uvodi američki predsjednik Donald Trump mogle postati “još jedna bomba” za vinsku industriju.

U Kini, prodaja je i dalje ispod nivoa iz razdoblja prije pandemije, dok je u Evropi, koja čini gotovo polovicu svjetske potrošnje, zabilježen pad od 2,8 posto. U Francuskoj, jednoj od ključnih vinskih zemalja, potrošnja je pala za 3,6 posto. Španija i Portugal su među rijetkim zemljama u kojima je potrošnja porasla.

OIV je izvijestio kako je pad proizvodnje povezan s ekstremnim vremenskim uslovima – u nekim regijama padale su obilne kiše, dok su druge bile pogođene sušom.

Italija je ostala najveći svjetski proizvođač vina s 44 miliona hektolitara. Francuska je zabilježila pad proizvodnje od 23 posto, na 36,1 milion hektolitara – najniži nivo još od 1957. Španija je proizvela 31 milion hektolitara, dok je SAD zabilježio pad od 17,2 posto, na 21,1 milion hektolitara, uglavnom zbog ekstremnih vrućina.

Italija je također i dalje najveći svjetski izvoznik vina, a izvoz je dodatno porastao zahvaljujući popularnosti pjenušavih vina poput prosecca.

Međutim, OIV nije mogao prognozirati hoće li se potrošnja vina ponovo povećati, dok neki akteri iz industrije – poput francuskog lanca vinoteka Nicolas – govore o “generacijskom padu” konzumacije.

“Ljudi više ne piju u slavljeničkom duhu kao nekad, a mladi piju znatno manje od svojih roditelja”, poručili su iz tvrtke Nicolas.

Ipak, dodaju i pozitivnu notu:

“Ljudi piju manje – ali kvalitetnije. Spremni su potrošiti više za bolje vino.”