Objavljena studija: U našoj krvi krije se deset znakova bržeg starenja
Iako svi slavimo rođendane svakih 12 mjeseci (naša kronološka dob), to se ne poklapa uvijek s brzinom kojom se naša tijela troše (naša biološka dob). Znanstvenici su sada identificirali 10 različitih krvnih markera koji mogu pomoći u uočavanju razlike.
Već imamo više načina za mjerenje biološke dobi, ali postoji potreba za razvojem testova koji su još pouzdaniji i jednostavniji za provođenje. Krvni test koji traži specifične biomarkere odgovarao bi tom opisu.
Ovaj rad vodio je tim sa Sveučilišta u Konstanzu u Njemačkoj, a nada je da bi nova tehnika skeniranja krvi mogla pomoći u poboljšanju našeg razumijevanja biološkog starenja, kao i djelovati kao sustav upozorenja na rizik od bolesti povezanih sa starenjem.
"Proces biološkog starenja vrlo je složen", rekla je biologinja Maria Moreno-Villanueva sa Sveučilišta u Konstanzu.
"Utječe na sva tkiva i organe tijela i nije rezultat jednog uzroka", dodala je.
"Kao rezultat toga, pojedinačni biomarkeri nisu dovoljni za pouzdano određivanje biološke dobi osobe. Osim toga, postoje i razlike u načinu na koji muškarci i žene stare", poručila je.
Istraživači su započeli mjerenjem 362 različita parametra u uzorcima krvi 3300 ljudi u dobi između 35 i 74 godine. Koristili su statističko modeliranje i strojno učenje kako bi sveli te biomarkere na 10 najvažnijih – s odvojenim popisima od 10 odabranih za muškarce i žene, piše Science Alert.
Ovo filtriranje provedeno je usporedbom svakog od biomarkera – koji su pokrivali kemijsku, genetsku, staničnu i molekularnu signalizaciju – s kronološkom dobi. Odabrane su kombinacije koje su najtočnije predviđale dob.
To je istraživačima dalo mješavinu prediktora koji pokazuju kako nečija krv obično izgleda u određenoj kronološkoj dobi. Kada nečija 'dobna ocjena' krvi ne odgovara stvarnoj dobi, to je pokazatelj sporijeg ili bržeg biološkog starenja.
Kako bi procijenili točnost biomarkera, istraživači su proveli krvne pretrage na skupinama ljudi za koje se već zna da stare brže ili sporije u biološkom smislu: osobe s Downovim sindromom (također poznatim pod svojim genetskim nazivom trisomija 21), pušači i žene na hormonskoj terapiji.
Krvne pretrage su otkrile očekivane promjene u biološkom starenju - bilo brže ili sporije - pokazujući da su identificirani biomarkeri ispravno interpretirani.
"U kontekstu trenutnih istraživanja o učincima pušenja, hormonske nadomjesne terapije ili trisomije 21 na starenje, svi ovi rezultati su uvjerljivi i potvrđuju valjanost našeg rezultata biostarenja", rekao je molekularni toksikolog Alexander Bürkle sa Sveučilišta u Konstanzu.
Još jedan zanimljiv nalaz studije je da određeni biomarkeri odabranih osoba doprinose biološkom starenju (opisani kao "pokretači"), dok su drugi samo pokazatelji istog ("prolaznici").
To potencijalno daje stručnjacima bolji uvid u nečije zdravlje na temelju krvne pretrage. Biološko starenje korisna je mjera kondicije i dobrobiti, pri čemu 'mlađe' tijelo obično korelira s boljim zdravljem i duljim životom.
Istraživači smatraju da bi novorazvijeni test mogao biti koristan u širokom rasponu scenarija - ne samo u procjeni zdravlja, već i u testiranju učinkovitosti tretmana osmišljenih za sprječavanje bolesti i oboljenja povezanih sa starenjem.
S globalnom populacijom koja i dalje stari, istraživači naporno rade tražeći načine kako bi se osiguralo da dulji životni vijek također znači i zdraviji životni vijek, a potpunije znanje o tome kako biološko starenje funkcionira - i kako na njega mogu utjecati različiti čimbenici - bit će važno u tome.
"Ako pogledamo rezultate biološke dobi mnogih ljudi rođenih iste godine, vidimo širok raspon vrijednosti", kaže Morena-Villanueva.
"Ovo vrlo jasno pokazuje da svaka osoba ima svoj individualni proces biološkog starenja i, na primjer, da su neki ljudi biološki znatno mlađi nego što bi njihova kronološka dob ukazivala."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Aging Cell.
