Ne izgledaju tako, ali u ovoj državi žive najsretniji ljudi: Znamo i zbog čega
Finska je osmi put zaredom rangirana kao zemlja s najsretnijim stanovništvom na svijetu, pokazuje Svjetski izvještaj o sreći objavljen povodom Međunarodnog dana sreće.
Izvještaj o sreći temelji se na podacima Gallup World Polla, koji analizira subjektivne procjene kvalitete života u više od 130 zemalja. Ključni indikator je Cantrilova ljestvica, gdje ispitanici ocjenjuju svoj život na skali od 0 do 10, pri čemu 10 označava najbolji mogući život.
Osim subjektivne procjene, izvještaj uzima u obzir šest ključnih varijabli: BDP po stanovniku, socijalnu podršku, očekivanu dužinu zdravog života, slobodu donošenja životnih odluka, velikodušnost i činjenje dobrih djela i nivo korupcije.
Nordijske zemlje redovno zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska nejednakost u dobrobiti među stanovništvom, u usporedbi s državama poput Sjedinjenih Američkih Država.
Deset najsretnijih zemalja na svijetu 2025. godine:
- Finska
- Danska
- Island
- Švedska
- Nizozemska
- Kostarika
- Norveška
- Izrael
- Luksemburg
- Meksiko
Zašto baš Finska?
Koja je finska tajna sreće? New York Times piše - znati kada imate dovoljno. Razgovarali su s Fincima kako bi saznali šta Finsku čini tako sretnom u odnosu na druge zemlje. Njihovi ispitanici imali su od 13 do 88 godina, različitih su spolova, seksualne orijentacije, etničke pripadnosti i profesije.
Finci izvlače zadovoljstvo iz vođenja održivog života i finansijski uspjeh doživljavaju kao sposobnost zadovoljenja osnovnih potreba, objasnio je Arto O. Salonen, profesor na Univerzitetu istočne Finske, koji je istraživao dobrobit u finskom društvu, prenosi Index.hr.
- Drugim riječima, kad znate šta je dovoljno, sretni ste, dodao je.
Helsinki, Finska/Foto: Tapio Haaja/Unsplash
Visoka kvaliteta života u Finskoj duboko je ukorijenjena u nacionalni sistem socijalne brige, rekao je Kiiski (47).
- Zbog toga se ljudi osjećaju sigurni da ne budu izostavljeni iz društva, kaže on. Javno finansiranje obrazovanja i umjetnosti, uključujući podrške pojedinačnim umjetnicima, daje ljudima poput njegove supruge Hertte, umjetnice, slobodu da slijedi svoje kreativne strasti.
- To također utiče na vrstu posla koji radimo jer ne moramo razmišljati o komercijalnoj vrijednosti umjetnosti. Dakle, ono što mnogi umjetnici ovdje rade je vrlo eksperimentalno, kaže Hertta.
Jani Toivola (45), crnac u državi koja ima 90 posto bijelaca, veći dio života osjećao se izolovano.
- Kao crni homoseksualac u Finskoj osjećate se kao da ste jedina takva osoba u prostoriji, rekao je. Međutim, 2011. je postao prvi crni zastupnik u finskom parlamentu, gdje je pomogao voditi borbu za legalizaciju istospolnih brakova.
- Odlučio sam biti optimist, ali ima još tu posla, rekao je Jani.
Nakon dva mandata napustio je politiku kako bi se posvetio glumi, plesu i pisanju. Sada živi u Helsinkiju sa suprugom i kćerkom te nastavlja zagovarati LGBTQ prava.
- Još uvijek mi je čudo što imam kćerku i mogu je gledati kako raste, kaže on.
Šta kažu tinejdžeri?
Uvriježeno mišljenje je da je lakše biti sretan u zemlji poput Finske u kojoj vlada osigurava sigurne temelje na kojima se može graditi ispunjen život i obećavajuća budućnost. Ali to očekivanje također može stvoriti pritisak da se opravda nacionalni ugled.
- Vrlo smo privilegovani i znamo svoju privilegiju. Također se bojimo reći da smo nezadovoljni bilo čime jer znamo da imamo mnogo više nego drugi ljudi, posebno u nenordijskim zemljama. Biti tužan ili nezadovoljan svojim životom smatralo bi se nezahvalnim, kaže studentica Clara Paasimaki (19).
Helsinki, Finska/Foto: Tapio Haaja/Unsplash
Frank Martela, istraživač psihologije na Univerzitetu Aalto, složio se s njenom procjenom.
- Činjenica da je Finska najsretnija zemlja na svijetu mogla bi početi stvarati pritisak na ljude. Recimo, ako su svi Finci tako sretni, zašto ja nisam? Pad na drugo mjesto najsretnijih zemalja moglo bi biti dobro za Finsku, kaže Frank.
- Samo živimo život, dodaje Clarin kolega Matias From (18).
Iz Zimbabvea se preselila u Finsku
Otkako je emigrirala iz Zimbabvea 1992., Julia Wilson-Hangasmaa (59), počela je cijeniti slobodu koju Finska pruža ljudima da slijede svoje snove bez brige o zadovoljavanju osnovnih potreba. Penzionisana učiteljica sada vodi vlastitu agenciju za zapošljavanje i savjetovanje u selu sjeveroistočno od Helsinkija.
Tuomo Puutio (74) s 15 godina je počeo raditi kao stočar i proizvođač mlijeka. Zahvaljujući finskom školskom sistemu, koji uključuje muzičko obrazovanje za svu djecu, njegova kćerka Marjukka uspjela je ostvariti san o karijeri izvan svog sela.
- Imate priliku biti violončelist čak i ako ste kćerka farmera, rekla je.
Muzika je izvor dobrobiti za mnoge Fince. Mnogi pjevaju u horovima, sviraju ili idu na koncerte.
- Muzika, prema kojoj imam strast, otvara mogućnost da se suočite s unutrašnjim osjećajima i strahovima. Ona dodiruje dijelove naše duše do kojih inače ne bismo mogli doći, smatra ona.
Helsinki, Finska/Foto: Tapio Haaja/Unsplash
Mnogi Finci koje je New York Times ispitao kažu da obilje prirode i zelenila ključno za finsku sreću: gotovo 75 posto Finske prekriveno je šumom, a svi imaju mogućnost šetati prirodnim područjima.
- Uživam u miru i kretanju u prirodi. Tamo dobijam snagu. Ptice pjevaju, snijeg se topi, a priroda oživljava. Jednostavno je prelijepo, kaže bivša atletičarka Helina Marjamaa (66).
Njena kćerka Mimmi je učiteljica plesa i seksualna terapeutkinja. Mimmi kaže da je ohrabrena otvorenošću i dubljim razumijevanjem roda i seksualnosti kod novih generacija.
- Mnogi tinejdžeri ne skrivaju kakvi su. Trebamo to podsticati, kaže Mimmi.
"Ne kukamo"
Eeva Valtonen je gledala transformaciju svoje domovine: od razaranja Drugog svjetskog rata kroz godine obnove do nacije koja se smatra uzorom u svijetu. Njena unuka Ruut iznenađena je što je Finska najsretnija zemlja svijeta.
- Da budem iskrena, Finci ne izgledaju baš sretno, kaže ona.
Možda je to zapravo tajna njihovog ranga na listi najsretniji zemalja - nisu puno sretniji od ostalih, ali su njihova očekivanja zadovoljstva razumnija i ne pokoleba ih ako se očekivanja ne ispune.
- Mi ne kukamo, zaključuje Ruut.
