Naučnici otkrili šta će nam se dogoditi ako se Zemlja nastavi ubrzavati: Prijete i katastrofe i potresi
Svi se ponekad osjećamo kao da dan jednostavno nije dovoljno dug. No sada su naučnici potvrdili da to nije samo subjektivan osjećaj – dani zaista postaju kraći.
Iako se radi o gubitku od svega nekoliko milisekundi, nova knjiga „Circular Motion“ zamišlja zastrašujući scenarij u kojem se Zemlja počinje “vrtjeti izvan kontrole”, a naučnici objašnjavaju kakve bi stvarne posljedice takve katastrofe mogle biti.
Prema najnovijim podacima, 9. jula, 22. jula i 5. augusta 2025. godine, dani su bili kraći za 1,3 do 1,51 milisekundu od standardnog 24-satnog dana. Iako uzrok toga još uvijek nije potpuno jasan, mogući razlozi uključuju promjene u atmosferi, otapanje ledenjaka, kretanje Zemljine unutrašnje jezgre te slabljenje magnetnog polja.
Šta bi se desilo da se Zemlja zaista počne ubrzano okretati?
U romanu Alexa Fostera, rotacija Zemlje se ubrzava, pa dani prvo traju 23 sata, zatim 20, a na kraju samo dva sata – što pokreće niz globalnih katastrofa.
Stručnjaci objašnjavaju da bi u takvom scenariju centrifugalna sila uzrokovala širenje okeana prema ekvatoru. Zemlja bi poprimila oblik dijamanta, dok bi polarni regioni ostali bez vode, a ekvator bi bio poplavljen. Kopno u tim područjima bilo bi izloženo većem riziku od cunami valova i masovnih poplava.
Tektonske ploče, potresi i ekstremno vrijeme
Šta bi se desilo da se Zemlja zaista počne ubrzano okretati?
U romanu Alexa Fostera, rotacija Zemlje se ubrzava, pa dani prvo traju 23 sata, zatim 20, a na kraju samo dva sata – što pokreće niz globalnih katastrofa.
Stručnjaci objašnjavaju da bi u takvom scenariju centrifugalna sila uzrokovala širenje okeana prema ekvatoru. Zemlja bi poprimila oblik dijamanta, dok bi polarni regioni ostali bez vode, a ekvator bi bio poplavljen. Kopno u tim područjima bilo bi izloženo većem riziku od cunami valova i masovnih poplava.
Tektonske ploče, potresi i ekstremno vrijeme
Profesor Duncan Agnew, geofizičar sa Univerziteta Kalifornija, izjavio je da bi ubrzana rotacija Zemlje uticala na kretanje tektonskih ploča, uzrokujući pojačanu seizmičku aktivnost i česte zemljotrese.
Dr. Sten Odenwald iz NASA-e dodaje da bi vrijeme postalo ekstremnije: uragani bi postajali sve snažniji zbog jačeg Coriolisovog efekta, koji nastaje zbog rotacije planete.
Lakše tijelo, poremećen san i problemi s tehnologijom
Brža rotacija Zemlje bi također smanjila osjećaj gravitacije – ljudi bi se osjećali „lakše“, a u ekstremnom slučaju bi centrifugalna sila mogla nadvladati gravitaciju, bacajući objekte u svemir.
Tehnološki gledano, mnogi sateliti bi izgubili preciznu orbitu, što bi poremetilo internet, TV signal i navigaciju. Također, kraći dani bi poremetili naš unutrašnji biološki sat (cirkadijalni ritam), uzrokujući fizičke i mentalne posljedice.
Može li se ovo zaista desiti?
Iako roman nudi zanimljiv pogled u moguću (ali fiktivnu) budućnost, naučnici smiruju javnost.
Profesor Agnew ističe da je ideja o Zemlji koja ubrzano rotira „nerealna i naučno neodrživa“. Dr. Judah Levine iz američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST) kaže da bi za takvu promjenu neko drugo tijelo, poput Mjeseca, moralo izgubiti svoj kutni moment, što je izuzetno malo vjerovatno.
Zapravo, naučna istraživanja pokazuju da se Zemljina rotacija dugoročno usporava, ne ubrzava. Prije milijardu godina, dan je trajao oko 19 sati, a ni u doba dinosaura dan nije bio znatno kraći od današnjeg – možda za svega 30 minuta. Iako su dani u 2025. godini zabilježeni nešto kraćima, nema razloga za zabrinutost. Nauka potvrđuje da su ovakve promjene minimalne i dio su prirodnih ciklusa. A roman „Circular Motion“ – iako zastrašujuć – ostaje u domenu fikcije.
