Na ostrvu Bali se uvodi zabrana gradnje hotela i restorana
Indonezija će zabraniti izgradnju novih hotela i restorana na očišćenim rižinim poljima i poljoprivrednom zemljištu na popularnom turističkom ostrvu Bali, nakon što su nedavne bujične poplave usmrtile najmanje 18 ljudi.
Vanredno stanje proglašeno je na Baliju 10. septembra nakon što je ostrvo doživjelo najtežu poplavu u više od deset godina.
Izazvane obilnim padavinama, poplave su prouzrokovale veliku štetu kućama, javnim objektima i infrastrukturi, te su pogodile hiljade ljudi širom Denpasara i okolnih područja.
Aktivisti za zaštitu okoline već dugo upozoravaju na uticaj masovnog turizma na ostrvo, rekavši da bi strože kontrole za sprječavanje prenamjene zemljišta smanjile rizike od poplava i drugih prirodnih katastrofa.
Nakon poplava, guverner Balija Wayan Koster izjavio je ove sedmice da su izdata nova pravila.
“Počevši od ove godine, da, već postoje upute svim načelnicima okruga i gradonačelnicima širom Balija”, rekao je 14. septembra.
“Nakon što se pozabavimo poplavama, ponovo ćemo se sastati kako bismo osigurali da se više ne izdaju dozvole za hotele, restorane ili druge objekte na produktivnom zemljištu, posebno na poljima riže”, rekao je, kako ga je citirala indonezijska državna novinska agencija Antara.
Kako je dodao, od 2025. nadalje, nijedno produktivno zemljište ne može se pretvoriti u komercijalne objekte.
Poznato po svojim bujnim, zelenim rižinim poljima i prekrasnim plažama, “ostrvo bogova” prošlo je kroz brze promjene u posljednjih pola vijeka, a lokalno stanovništvo i turisti se žale na promet, zagađenje i loše ponašanje stranaca koji su došli s hotelima i odmaralištima koja sada preplavljuju ostrvo.
Indonezija je prošle godine saopštila da će uvesti moratorij na izgradnju novih hotela zbog straha od prekomjerne izgradnje, ali plan nije proveden. Očekuje se da će novi propisi stupiti na snagu do kraja 2025. godine.
Ovaj potez slijedi nakon upozorenja indonezijske meteorološke i klimatske agencije o potencijalu za ekstremnu kišnu sezonu ove godine i pogoršanju krize s otpadom koja je pogoršala poplave u nekoliko regija, uključujući Bali.
Poplave su uobičajene u Indoneziji tokom kišne sezone, koja obično traje od septembra do marta.
Međutim, naučnici kažu da klimatska kriza intenzivira kišnu sezonu, donoseći obilnije padavine i češće bujične poplave. Vjeruje se da prekomjerni razvoj i široko rasprostranjena deforestacija pogoršavaju uticcaj poplava.
Ekstremne padavine su češće i intenzivnije zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem u većem dijelu svijeta, posebno u Evropi, većem dijelu Azije, centralnoj i istočnoj Sjevernoj Americi te dijelovima Južne Amerike, Afrike i Australije.
To je zato što topliji vazduh može zadržati više vodene pare. Poplave su najvjerovatnije postale češće i ozbiljnije na ovim lokacijama kao rezultat toga, ali na njih utiču i ljudski faktori, kao što su postojanje odbrambenih sistema za poplave i korištenje zemljišta.
