Na današnji dan Amerika je zabranila alkohol i time započela karijeru najpoznatijeg mafijaša

Na današnji dan počela je prohibicija u SAD, zabrana alkohola koja je neslavno propala. Dana 16. januara 1920. godine, stupila je na snagu jedna od najkontroverznijih i najneuspjelijih državnih politika u historiji Sjedinjenih Američkih Država koja je pokazala da izravna zabrana nekad nije najbolja opcija i da ima svoje - mnogo ozbiljnije - posljedice.

Ovaj potez, koji je imao za cilj potpunu zabranu proizvodnje, distribucije i prodaje alkoholnih pića, imao je dubok uticaj na društvo i ekonomiju SAD ali i cijelog svijeta. Prohibicija je proistekla iz različitih moralnih, socijalnih i ekonomskih faktora koji su karakterisali prve decenije 20. stoljeća. 

Ovi zagovornici su smatrali alkohol odgovornim za mnoge socijalne probleme, uključujući nasilje u porodici, siromaštvo i kriminal, što i nije daleko od istine, prema statistici.

Prohibicija je stupila na snagu iz vjerskih i moralnih razloga

Tokom 19. stoljeća, "temperance" (prev. umjerenost) pokret postao je snažan pokretač zagovaranja apstinencije od alkohola. Različite vjerske zajednice, ženske grupe i reformatorske organizacije smatrale su alkohol odgovornim za različite društvene probleme, uključujući nasilje u porodici, siromaštvo i dezorganizaciju društva. Ovaj moralni impuls bio je ključan u stvaranju podrške zabrani alkohola.

Poster iz doba prohibicije koji ismijava alkoholizam

Tokom i nakon Prvog svjetskog rata postojala je zabrinutost zbog nedostatka resursa, a žitarice i druge sirovine bile su usmjerene ka ratnim naporima. Opozicija prema alkoholu proizilazila je i iz želje da se sačuva hrana i sirovine za ratne potrebe.

Paralelno sa temperance pokretom, postojali su i drugi reformatorski pokreti koji su se borili protiv različitih društvenih problema. Zalažući se za moralnost i društvenu pravdu, ovi pokreti su podržavali zabranu alkohola kao dio šireg programa socijalne reforme. I to se obistinilo 16. januara kada je prohibicija izglasana i stupila na zakon.

Ali, sa druge strane spektra rađala se nova, razularena kultura kojoj to nije odgovaralo - Jazz

Period prohibicije često se opisuje kao "Roaring Twenties" (slob. prev. ''Divlje dvadesete). Ovo je bilo vrijeme brzog ekonomskog rasta, promena u društvenim normama i procvata umjetnosti i kulture. Jazz je postao ''zvučna kulisa'' ovog vremena.

Tokom ovog perioda, jazz se razvijao u različite podžanrove, a swing je postao izuzetno popularan. Veliki orkestri i "Big Bands" postali su karakteristični za ovu eru. Slavni izvođači poput Duke Ellingtona, Count Basieja i Benny Goodmana postali su zvijezde ovog doba.

Benny Goodman i njegov bend

Zbog ilegalnosti alkohola, mnogi su se okretali nelegalnim barovima poznatim kao "speakeasy". Ovi klubovi nisu samo pružali zabavu i alkohol, već su i postali sakupljališta jazz muzičara. Jazz klubovi su postali centralna mjesta gdje su se ljudi okupljali kako bi uživali u muzici i socijalizaciji. Alkohol je, bez sumnje, bio ''gorivo'' ove nove, mladalačke kulture. Ali, gdje ga nabaviti ako je ilegalan? Tu se u priču uključuju notorni gangster Al Capone i družina.

Gomila na jazz koncertu ​

Nije trebalo dugo da kriminalci uzmu ''stvar u svoje ruke''

Umjesto očekivanih pozitivnih rezultata, prohibicija je izazvala potpuno suprotan efekat. Legalno ograničenje alkohola dovelo je do eksplozije ilegalne proizvodnje i distribucije pića. Poznata kao "era alkoholnih narko-bosa", ova doba obilježile su ilegalne destilerije i organizovani kriminal.

U to doba u Ameriku su stizali brojni imigranti iz ''starog svijeta'' u potrazi za boljim životom. Među njima su brojni bili i Italijani, koji su, što zbog jezične barijere, što zbog neprihvaćenosti u anglo-saksonskom društvu, što zbog kulturnih normi, bili skloni udruživanju u kriminalne organizacije. Jedan od Italijana druge generacije koji je živio baš u to doba je bio možda najpoznatiji ''capo'' svih vremena - Al Capone. On je prohibiciju vidio kao priliku za zaradu i vlasti su bile apsolutno nemoćne protiv njegovih manevara

Umesto da smanji kriminal, prohibicija je stvorila plodno tlo za organizovani kriminal. Kriminalci kao što su Al Capone postali su moćni i bogati trgujući alkoholom. Korupcija među policijom, političarima i sudijama bila je raširena, jer su mnogi od njih primali mito kako bi gledali kroz prste ilegalnoj trgovini alkoholom.

Capone je postao simbol organizovanog kriminala tokom 1920-ih i 1930-ih godina. Njegova uloga u vrijeme zabrane alkohola bila je katalizator za širenje ilegalne trgovine alkoholom i jačanje organizovanog kriminala.

Bilo je to plodno tlo i za ilegalne destiljerije ''moonshine-a'', ili, kako bi se kod nas nazvao, ''brlje''

Moonshine je naziv za ilegalno proizvedeni alkohol, obično destilisan kod kuće u privatnim destiljerijama tokom perioda prohibicije u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj alkohol ima nekoliko karakteristika koje ga čine jedinstvenim, ali također može biti izuzetno opasan za konzumaciju i doveo je do mnogo smrtnih slučajeva.

Ovako su izgledale destiljerije ''monshine'' -a _{^{CC BY-SA 3.0, Link}}

Budući da se proizvodio ilegalno, moonshine nije imao nikakvu kontrolu kvaliteta. To znači da je sadržavao štetne tvari poput metanola koji je otrovan, pa čak i smrtonosan. Također, moonshine se pravio od bilo čega, tako da nema granica u tome šta bi nesavjesni proizvođači mogli iskoristiti za proizvodnju ovog pića.

Konzumacija ovakvog pića sa visokim sadržajem metanola može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući slijepilo ili smrt. Metanol se može stvoriti tokom procesa fermentacije i destilacije i vrlo ga je teško ukloniti.

Prohibicija se završila kada je svima bilo jasno da ne funkcioniše

Neslavni eksperiment sa zabranom alkohola završen je 5. decembra 1933. godine kada je ratifikovan 21. amandman, ukidajući 18. amandman i ozakonjujući ponovnu proizvodnju, distribuciju i prodaju alkohola. Ovaj potez bio je rezultat prepoznavanja neuspjeha prohibicije u ostvarivanju svojih ciljeva.

Zabranom alkohola stvorena je potreba za nelegalnim putevima snabdijevanja alkoholom, što je dovelo do razvoja organiziranog kriminala. Ove organizacije, uključujući mafijaške bande, proširile su svoje operacije na druge oblasti, uključujući trgovinu drogom.

Iako je prohibicija bila neuspjeh, ostavila je dubok i dugotrajan uticaj na američko društvo. Danas, ona se često posmatra kao primjer kako državna regulacija može imati kontraproduktivne efekte i podsticati neželjene posljedice. Pored toga, naslijeđe prohibicije još uvek se ogleda u nekim aspektima regulacije alkohola i droga u Sjedinjenim Američkim Državama.