Mapa straha: Ko će prvi nestati pod morem

Nivo svjetskog mora raste i čitavi gradovi bi u bliskoj budućnosti mogli nestati pod vodom. Malo ljudi će biti sigurno, upozorava nova studija.

Rastući nivo mora više nije udaljena prijetnja, već sada su ugroženi milioni ljudi u kritičnoj infrastrukturi u obalnim regijama. Nova, detaljna studija sada kvantificira, zgradu po zgradu, obim ove prijetnje.

Svi ćemo biti pogođeni klimatskim promjenama i porastom nivoa mora, bez obzira živimo li uz okean ili ne", kaže Erik Galbraith, stručnjak za Zemlju na kanadskom Univerzitetu McGill i koautor studije, u članku objavljenom na web stranici univerziteta.

Katastrofalne posljedice

Studija se fokusirala na Afriku, jugoistočnu Aziju te Centralnu i Južnu Ameriku. Korišteni su satelitski snimci visoke rezolucije, podaci o tlocrtima zgrada i napredne metode mašinskog učenja kako bi se identifikovale koje su strukture najugroženije. Blizu 750 miliona ljudi - otprilike desetina čovječanstva - živi unutar pet kilometara od obale, što znači da bi čak i umjeren porast nivoa mora mogao imati katastrofalne posljedice.

Studija, objavljena u časopisu Urban Sustainability, analizirala je 840 miliona zgrada u tri scenarija porasta nivoa mora: 0,5 metara, 5 metara i 20 metara.

Porast vode od pola metra poplavio bi blizu 3 miliona zgrada. Porast vode od 5 metara potopio bi 45 miliona zgrada i uništio više od 80 posto zgrada u nekim zemljama, dok bi porast vode od 20 metara ugrozio više od 130 miliona zgrada. Autori studije upozoravaju da erozija i poplavni talasi nisu uključeni, što znači da su ovi rezultati minimalni.

"Svi zavisimo od robe, hrane i goriva za prevoz kroz luke i obalnu infrastrukturu izloženu porastu nivoa mora. Prekidi u ovoj kritičnoj infrastrukturi mogli bi izazvati haos u našoj globalno međusobno povezanoj ekonomiji i prehrambenom sistemu“, dodao je Galbraith.

Nezaustavljiv proces

Porast nivoa mora je spor, ali nezaustavljiv proces globalnog zagrijavanja već utiče na obalno stanovništvo i trajat će stoljećima, kaže geofizičarka Natalya Gomez, koautorica studije na Univerzitetu McGill. Ekolog Jeff Cardille, također sa istog univerziteta, dodaje da su neke obalne zemlje mnogo ranjivije od drugih, zbog specifičnosti terena i lokacija zgrada.

Interaktivne mape sada pomažu urbanistima da zaštite postojeću infrastrukturu i planiraju buduće projekte. S obzirom na to da nivo mora širom svijeta raste brzinom od 4,5 milimetara godišnje, strategije prilagođavanja postale su neophodne.

"Ne možemo u potpunosti izbjeći čak ni umjereni porast nivoa mora. Što prije obalne zajednice počnu planirati, to će im biti veće šanse za uspješan opstanak", zaključuje Maja Willard-Stepan, stručnjakinja za okoliš sa Univerziteta Victoria u Kanadi i glavna autorica studije.