Legenda o najmanjem gradu na svijetu: Skriveni dragulj koji vrijedi posjetiti

Najmanji grad/Shutterstock

Može se obići za nekoliko minuta/Shutterstock

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Smješten u središnjoj Istri, 14 kilometara jugoistočno od Buzeta, nalazi se jedan mali grad za kojeg mnogi tvrde da je najmanji -Hum. Prema popisu stanovništva koji se provodio 2021. godine, Hum ima 52 stanovnika i kompletno funkcionalne gradske institucije. Uprkos tome, legislativno spada pod grad Buzet, i zato se ne smatra gradom već naseljem. Kvadraturom također zauzima manje područje, a ima i mali broj aktivnosti koje ljudi mogu raditi kad ga posjete. Ali, zašto je i dalje popularno turističko odredište?

Najmanji grad na svijetu

Naziv Hum potječe od staroslavenskog Hlm što znači šumoviti brežuljak. Prema narodnoj predaji, nastao je kada su divovi gradili gradove u dolini Mirne, a od preostalog kamenja na kraju sagradili Hum. Prvi pisani spomen datira iz 1102. godine kada je Ulrich II darovao je Hum patrijarhu Akvileje. U to vrijeme, Istra je pripadala Franačkom Carstvu. Grof Ulrich I gradio je i obnavljao niz dvoraca u carstvu, uključujući i one u Humu. Grad je bio zaštićen zidinama koje su ga čuvale od čestih napada Mlečana i Turaka.

Na zapadnim gradskim vratima nalaze se dva glagoljaška zapisa, a svake se godine na Dan grada simbolično otvaraju vrata i bira novi župan, po običaju poznatom kao izbor „na leto dan“, piše Net.hr.

Osim po svojoj veličini, Hum je poznat i kao Grad biske – rakije s imelom čija receptura potječe upravo iz ovog kraja. Krajem oktobra održava se Smotra rakija na kojoj sudjeluju proizvođači iz cijele Istre.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Može se obići za nekoliko minuta, ali posjetitelji često ostaju duže kako bi isprobali lokalne specijalitete u Humskoj konobi ili razgledali rukotvorine i suvenire u Galeriji i trgovini „Imela“. U Humu završava Aleja glagoljaša – spomen-kompleks posvećen glagoljici, koji se prostire na 7 kilometara dugom putu od Roča do Huma. Ova cesta ukrašena je s 11 kamenih spomenika posvećenih glagoljici, a podignuti su između 1977. i 1985. godine. Idejni začetnik aleje bio je akademik Josip Bratulić, dok je spomenike izradio kipar Želimir Janeš.