Knjiga koja je preokrenula svijet naglavačke: Na današnji dan izdat "Komunistički manifest"

Marx i Engels su prije 177 godina napisali Komunistički manifest
Na današnji dan, 4. jula 1848. godine, objavljen je Komunistički manifest, jedno od najutjecajnijih i najkontroverznijih političko-filozofskih djela ikada napisanih. Autori Karl Marx i Friedrich Engels napisali su ovaj manifest za potrebe tadašnje Komunističke lige, ne sluteći da će njihove riječi oblikovati tok moderne historije, inspirisati milijune – i koštati živote miliona drugih.
Komunistički manifest nije bio samo pamflet – bio je poziv na revoluciju. U njemu Marx i Engels iznose tezu da se historija čovječanstva svodi na klasnu borbu, te predviđaju da će kapitalizam neizbježno biti srušen, a kontrolu nad sredstvima proizvodnje preuzeti radnička klasa – proleterijat.
Njegov utjecaj je bio ogroman. Manifest je zapalio iskru širom Evrope i svijeta, postao ideološka osnova za radničke pokrete, inspirisao borbu za osmosatno radno vrijeme, socijalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu i dostojanstven život za milione obespravljenih.
Njegove ideje su u 20. stoljeću poslužile kao intelektualni temelj revolucija u Rusiji, Kini, Kubi, Vijetnamu i drugdje. Milioni ljudi su u njemu pronašli nadu i snagu da se suprotstave tlačenju, siromaštvu i nepravdi. Manifest je postao simbol otpora sistemskom izrabljivanju i borbe za ljudska prava.
Međutim, isti taj tekst koji je inspirisao pokrete oslobođenja, često je korišten i kao opravdanje za represiju, cenzuru i masovna stradanja. Pod parolom "oslobodilačke borbe", komunistički režimi u Sovjetskom Savezu, Kini pod Mao Zedongom, Kambodži pod Pol Potom i drugim državama provodili su politike koje su dovele do smrti desetina miliona ljudi – bilo kroz glad, čistke, logore, ili političke progone.
Upravo zbog te kontradiktornosti, Komunistički manifest nosi dvostruko naslijeđe: s jedne strane borbu za pravdu, jednakost i radnička prava, a s druge strane tragične posljedice kada se ideologija pretvori u dogmu i silom pokuša primijeniti.
Jedna od poznatih anegdota vezanih za Manifest jeste da je Marx, uprkos svojoj kritici kapitalizma, većinu života finansijski ovisio o Engelsu – koji je, ironično, bogatstvo naslijedio upravo iz kapitalističke fabrike svog oca. Tako je i djelo koje je postavilo temelje antikapitalističke misli nastalo zahvaljujući kapitalu.
Danas, 177 godina kasnije, Komunistički manifest ostaje nezaobilazno štivo – kako za ljevičare, tako i za one koji ga kritiziraju. On poziva na razmišljanje o društvenim nejednakostima koje i dalje postoje i postavlja pitanja o tome koliko je kapitalizam pravedan i održiv.
Istovremeno, podsjeća na to koliko opasna može biti ideja kad se odvoji od humanizma i kad se politika vodi bez obzira na ljudski život.
Bez obzira na stav prema njegovom sadržaju, neosporno je da je Komunistički manifest jedna od rijetkih knjiga koje su zaista promijenile svijet – i ostavile ožiljke koji se i danas osjećaju.