Kako osloboditi dijete digitalne zavisnosti?

Roditelji širom svijeta suočavaju se sa istim izazovom – kada djeci oduzmu tablete, pametne telefone ili ekrane televizora i kompjutera, suočavaju se sa rečenicom: "Dosadno mi je!"
Da li je ova dosada prirodna ili je posljedica zavisnosti od ekrana?
Naučna istraživanja sve više ukazuju na to da prekomjerno korišćenje digitalnih uređaja može da promijeni način na koji djeca doživljavaju svijet, regulišu emocije i razvijaju kreativnost, Hayat.
Uprkos negativnim konotacijama koje dosada nosi u modernom društvu, naučnici, međutim, tvrde da je ona ključna za mentalni razvoj,
Zamislite da su Nikola Tesla i drugi naučnici raspolagali modernim ekranima i digitalnim distrakcijama kao današnja djeca – da li bi tada stvorili sve ono što su izumijeli?
Upravo su ta odsutnost stalnih sadržaja sa ekrana koji sa lakoćom samo prolaze kroz glavu djeteta u svakom trenutku - dok jedu, odmaraju se, druže sa prijateljima... i prisustvo dosade, bili pokretačka snaga inovacija.
Mnogi veliki izumitelji nisu imali sve što danas imamo – nisu mogli da se izgube u beskrajnom skrolovanju društvenih mreža ili gledanju videa.
Um koji ne poznaje dosadu manje je motivisan da se upusti u dublje razmišljanje, kažu stručnjaci, a upravo je taj unutrašnji podstrijek, izazvan nedostatkom spoljne zabave, doveo je do stvaranja izuma koji su promijenili svijet.
Studija objavljena u časopisu "Frontiers in Psychology" pokazala je da djeca koja provode više vremena u "nestrukturisanoj" igri imaju bolje razvijenu sposobnost rješavanja problema i viši nivo kreativnosti.
Jedan od najpoznatijih eksperimenata na ovu temu sproveden je u Velikoj Britaniji, gdje su istraživači posmatrali grupu djece kojoj su na dvije sedmice oduzeti svi digitalni uređaji.
Prvih nekoliko dana djeca su se žalila na dosadu i frustraciju, ali kako je eksperiment odmicao, počela su da se igraju na nove načine, izmišljaju igre, crtaju i više vremena provode napolju. Ovo ukazuje na to da je dosada zapravo pokretač kreativnosti – kada djeca nemaju ekrane, prisiljena su da sama osmisle kako će provesti vrijeme.
Šta je zapravo dosada?
Dosada je psihološko stanje u kojem osoba osjeća nedostatak stimulacije, što može da dovede do frustracije, ali i do razvoja kreativnosti i unutrašnje motivacije.
Prema istraživanjima sa Univerziteta u Vašingtonu, dosada kod djece nije negativna pojava – naprotiv, ona može da podstakne maštovitost i natjera ih na rješavanje problema. Djeca koja provode više vremena u slobodnoj igri bez spoljašnje stimulacije razvijaju bolju sposobnost koncentracije i prilagođavanja novim situacijama.
Međutim, kada su djeca izložena ekranima od najranijeg uzrasta, njihov mozak se navikava na visoku dinamiku digitalnog sadržaja – brze promjene scena, jarke boje i konstantne zvučne efekte. Kada se takva stimulacija ukloni, dijete osjeća prazninu i ne zna kako da se zabavi, jer nije razvilo vještinu samostalnog osmišljavanja aktivnosti, piše belgijski časopis.