Bila je veliki hit 80ih, a širom Evrope su je zabranili: Jedna od najkontroverznijih pjesama ikada
Johann Hölzel, poznatiji kao Falco, bio je austrijski muzičar i jedna od najkontroverznijih pop zvijezda osamdesetih godina. Svjetsku slavu stekao je hitom "Rock Me Amadeus", koji je 1986. godine dospio na vrh američke Billboard liste, čime je postao prvi njemački jezični izvođač s tim uspjehom.
Ipak, osim što je obilježio pop kulturu svojim stilom i ekscentričnim nastupima, ostao je upamćen i po pjesmi "Jeanny", koja je izazvala veliku buru u tadašnjoj Saveznoj Republici Njemačkoj i šire.
Objavljena 1985. godine na albumu "Falco 3", "Jeanny" je predstavljena kao mračna balada u formi monologa psihopate koji se obraća djevojci po imenu Jeanny. Tekst je ispripovijedan u atmosferi napetosti i straha, uz zvučne efekte radijskih izvještaja, te jezive stihove, što je dodatno pojačalo dojam da pjesma govori o otmici ili nasilju. Upravo zbog toga brojni mediji u Saveznoj Republici Njemačkoj odlučili su da je ne emituju, smatrajući je uznemirujućom i neprihvatljivom za javnost.
Kontroverza je bila ogromna: političari, feminističke grupe i novinari kritikovali su Falca da romantizira nasilje nad ženama. Dio javnosti smatrao je da pjesma potiče pogrešne poruke, a njeno emitovanje na radiju bilo je ograničeno ili u potpunosti zabranjeno na pojedinim stanicama. U nekim pokrajinama Njemačke čak su vođene rasprave da li je takva muzika prihvatljiva u udarnim terminima.
Neki njemački mediji su optužili Falca za "seksualni zločin u hit paradi", a neki su ipak protumačili ovu pjesmu kao upozorenje svim mladim djevojkama koje se olako upuštaju u avanture sa nepoznatim muškarcima.
Falcu je upravo ta zabrana doprinijela popularnosti. Publika je masovno tražila singl, a "Jeanny" je dospjela na vrh top-lista u Austriji, Švicarskoj, Belgiji i nekoliko drugih evropskih zemalja. Pjesma je prodana u milionima primjeraka i postala je jedan od najvećih hitova karijere, paradoksalno zahvaljujući skandalu koji je pratila.
Falco je kasnije objasnio da "Jeanny" nije zamišljena kao glorifikacija nasilja, već kao dio trilogije pjesama o mračnim stranama ljudske psihe. Drugi dio bio je "Coming Home (Jeanny Part 2)" iz 1986. godine, dok je treći dio, nazvan "Bar Minor 7/11 (Jeanny Part 3)", izašao 1990. godine. Na taj način pokušao je pokazati širi umjetnički koncept koji je publika često doživljavala isključivo kroz prizmu skandala.
Danas se "Jeanny" smatra jednim od najpoznatijih primjera muzičke cenzure u Evropi osamdesetih godina, ali i pjesmom koja je obilježila Falcovu karijeru. Ona je ostala dokaz kako umjetnička sloboda može izazvati snažne reakcije društva, ali i kako zabrana ponekad samo dodatno osnaži uticaj same umjetnosti.
Falcoova pjesma "Jeanny" iz 1985. nije bila zvanično zabranjena na državnom nivou, ali su je brojne radio i TV stanice u nekoliko zemalja stavile na svoje crne liste. Najpoznatiji primjer je bila jedna od vodećih njemačkih radio stanica poput Bayerischer Rundfunk, koja je prestala emitovati pjesmu.
Slične reakcije zabilježene su i u Austriji, iako nije bila formalno zabranjena u cijeloj zemlji, pojedine stanice izbjegavale su njeno emitovanje, dok su novine vodile rasprave o tome da li pjesma glorificira nasilje nad ženama. Također, u Švicarskoj je bilo stanica koje su samoinicijativno odlučile da je uklone iz programa.
Stihovi ove pjesme su zaista jezivi na neobičan način.
Refren počinje stihovima: "Jeanny, quit living on dreams, Jeanny, life is not what it seems", što se može protumačiti kao da neurotični muškarac pokušava izmanipulisati mladu djevojku.
