Američka kompanija najavila povratak izumrle ptice dodo na Mauricijus

Ptica dodo, simbol izumiranja još od 17. stoljeća, mogla bi se uskoro vratiti na Mauricijus, svoje nekadašnje prirodno stanište, zahvaljujući biotehnološkoj kompaniji Colossal Biosciences koja je objavila veliki napredak u svom „de-izumiranju“ ove vrste.

Kompanija sa sjedištem u Teksasu saopćila je u srijedu da je uspjela uzgojiti primordijalne germinativne ćelije golubova, preteče spermatozoida i jajnih ćelija, što predstavlja ključni korak u nastojanju da se nakon više od 300 godina vrati dodo, koji pripada porodici golubova.

Colossal planira koristiti genetski modifikovane kokoši kao surogate, ubrizgavajući im ćelije nikobarskih golubova, najbližih živih srodnika dodo ptice. Nakon genetskih izmjena koje će formirati karakterističan oblik glave i tijela, kokoši bi trebale omogućiti razmnožavanje dodo ptica.

Izvršni direktor kompanije Ben Lamm izjavio je da bi prvi primjerci mogli biti vraćeni u prirodu za pet do sedam godina. U saradnji s konzervatorskim organizacijama već se razmatraju sigurna područja bez štetočina na Mauricijusu, gdje bi dodo ponovo mogao obitavati. “Ne želimo stvoriti samo dvije ptice, već hiljade s dovoljno genetske raznolikosti da prežive u divljini“, poručio je Lamm.

Iako je Colossalov plan izazvao veliko zanimanje, pojedini stručnjaci upozoravaju na brojne izazove. Evolucijski biolog Leonardo Campagna s Cornella ističe da je teško u potpunosti rekreirati dodo pticu jer nije u potpunosti poznato koje su genetske karakteristike činile ovu vrstu jedinstvenom.

Osim naučnih dilema, dio eksperata izražava zabrinutost da ovakvi projekti odvraćaju pažnju od očuvanja ugroženih vrsta i rješavanja ekoloških problema poput gubitka staništa, klimatskih promjena i krivolova. Biolog s Univerziteta u Oxfordu Rich Grenyer de-izumiranje je nazvao “opasnim odvraćanjem pažnje”, naglašavajući da novostvorene genetski modifikovane vrste ne mogu biti iste kao izumrle.

Kompanija Colossal, koja radi i na vraćanju vunastog mamuta i vukova, u međuvremenu je produžila svoju rundu finansiranja za dodatnih 120 miliona dolara, čime je ukupna vrijednost procijenjena na 10,2 milijarde dolara. Među investitorima su slavne ličnosti poput Toma Bradyja, Parisa Hiltona, Tigera Woodsa i reditelja Petera Jacksona.

I dok dio javnosti projekt vidi kao inspirativni iskorak nauke, ostaje otvoreno pitanje hoće li se dodo zaista uspjeti vratiti u prirodu i ako uspiju, kakvu će ulogu imati u ekosistemu koji se drastično promijenio od vremena kada je ova ptica posljednji put viđena 1662. Godine, nvodi Guardian.