Ako temperature padnu ispod ove brojke, palite radijator

 Od 1. oktobra je u Srbiji poskupjela električna energija, a vremenska prognoza za naredni period najavljuje zahlađenje, a na planinama i snijeg.

O pet smo iz skoro ljetnjih temperatura odjednom ušli u pravu zimu, a to znači i paljenje grijanja kada mu još uvijek nije sezona.

Iako zbog visokih računa struje, mnogi paljenje grijanja odlažu, stručnjaci su otkrili kada je pravo vrijeme da uključite grijanje u domu. Naime, iako grijna sezona zvanično počinje 15. oktobra, grijanje, smatraju oni treba uključiti kada spoljne temperature padnu ispod određene granice.

Kada treba uključiti grijanje

Kažu da ako spoljna temperatura ne pređe 12 stepeni nekoliko dana zaredom i kada stan više ne zadržava prijatnu toplotu, vrijeme je da se počne sa grijanjem prostora. Još važniji pokazatelj je unutrašnja temperatura: kada se temperatura u stanu izmjeri ispod 20 stepeni, to je znak da je potrebno grijanje, posebno u domovima u kojima žive starije osobe, mala djeca ili osobe sa narušenim zdravljem.

Stariji i loše izolovane nekretnine zahtijevaju grijanje ranije nego moderne i energetski efikasne kuće ili stanovi. U stambenim zgradama, toplota iz susjednih stanova može privremeno ublažiti hladnoću, ali to nije trajno rješenje ako spoljna temperatura nastavi da pada.

Zašto odlaganje grijanja nije dobra ideja?

Odlaganje grijanja može imati neprijatne posljedice.

Hladni prostori sa viškom vlage su idealno okruženje za razvoj buđi i gljivica, koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje, kao i oštećuju zidove i namještaj. Pored toga, postoji rizik od smrzavanja cijevi. Ako se voda u njima smrzne, može doći do pucanja i skupih popravki, što je posebno rizično u kućama za povremenu upotrebu ili zgradama bez stalnog nadzora, prenosi Blic.

Umjereno i konstantno grijanje

Zbog svega navedenog, stručnjaci savjetuju da se ne ide u krajnosti. Najbolji pristup je umjereno, ali konstantno grijanje, pri čemu temperatura u sobama ne pada ispod 16 stepeni, čak ni noću.

Za dnevnu sobu je idealno održavati između 20 i 22 stepena, što obezbjeđuje toplinu, udobnost i zdravlje, a istovremeno štiti dom od vlage i tehničkih oštećenja. Na ovaj način se može pronaći ravnoteža između uštede i bezbjednosti, bez nepotrebnih rizika koji dolaze sa predugim čekanjem na uključivanje grijanja.

Iako odlaganje grijanja djeluje kao ušteda, naglo i intenzivno grijanje prostora koji je dugo bio hladan troši znatno više energije i može podići račune; pravilno programiranje termostata i održavanje opreme često su efikasnija strategija uštede.