Zarađuju na našim podacima: Zašto je EU tako blag prema Meti i Zuckerbergu

Prema Zakonu o digitalnim tržištima (Digital Markets Act), tvrtke koje EU označi kao "vratare" – to jest, digitalne platforme koje pružaju osnovne usluge poput tražilica, trgovina aplikacijama i aplikacija za razmjenu poruka – imaju posebne obveze i ograničenja kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje.

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, ovog je tjedna imala oštre riječi za velike tehnološke tvrtke (big tech), ali čini se da je u zadnji čas EU izgubila hrabrost.

Apple prekršio zakon, Meta iskorištavala osobne podatke

Apple, koji uzima značajan udio od kupovina (uključujući pretplate) preko svoje App Store trgovine, prekršio je zakon time što je spriječio programere da korisnike usmjere na vlastite web stranice kako bi zaobišli “Appleov porez”.

U slučaju Mete, tvrtka je kažnjena jer je prisiljavala korisnike Facebooka i Instagrama da ili pristanu na korištenje osobnih podataka ili plate mjesečnu naknadu kako bi uklonili oglase.

U teoriji, zakon omogućuje bombastične kazne: do 10 posto globalnog prometa tvrtke, ili 20 posto za ponovljene prekršaje. No u ovom prvom testu, EU se odlučila za kazne toliko slabe da gotovo kao da nije učinila – ništa.

Umjesto maksimalne kazne od 39 milijardi dolara,  Apple će platiti 570 milijuna dolara; umjesto 16 milijardi dolara, Meta će platiti 228 milijuna dolara, javlja The Guardian.

Efektivno kazna – dva dana rada firma

Te, naizgled velike kazne, zapravo su beznačajne. Apple, s tržišnom vrijednošću od 3 trilijuna dolara, ostvario je prihod od 391 milijarde dolara u 2024. Meta je imala prihod od 164,5 milijardi dolara i ostvarila dobit od 62,4 milijarde. Efektivno, EU je Appleu “oduzela” 46 sati profita, a Meti 28 sati.

Kazne ovako male postaju samo još jedan trošak poslovanja. Time se riskira da se tehnološke kompanije neće obeshrabriti da u budućnosti zloupotrebljavaju svoju moć – baš kao što su činile i ranije. Samo u posljednje dvije godine, Meta je već bila kažnjena s 800 milijuna eura i s 1,2 milijarde eura, a Apple s antimonopolskom kaznom od 1,8 milijardi eura.

Postoji još jedna, dublja politička posljedica.

Biračima je dosta bježanja od kazni koje se dozvoljava firmama s takvim profitima. Godine 2008., banke s Wall Streeta srušile su globalno gospodarstvo mješavinom neodgovornog i kriminalnog ponašanja; porezni obveznici su platili trošak njihova spašavanja, a samo je nekolicina direktora završila u zatvoru. Rezultat je bio široko rasprostranjen gubitak vjere u institucije i predstavničku vlast te rast krajnje desnih, populističkih pokreta.

Podilazi li time EU Trumpu?

EU možda misli da ublažavanjem pristupa štiti Europljane od mogućih ekonomskih posljedica izazivanja Trumpove administracije izricanjem strožih kazni njegovim big tech saveznicima, ali to je pogrešno. Dugoročno gledano, Europljani će puno više profitirati od konkurentnog gospodarstva koje otvara vrata domaćim tehnološkim kompanijama, nego od onog kojim dominiraju američki tehnološki monopoli.

Nije toliko problem u tome što će ove mlake kazne poljuljati povjerenje Europljana u vlast, koliko u tome što je propuštena prilika da se biračima pokaže kako stvarno izgleda zauzdavanje moćnih korporacija koje – s pravom, čini se – pretpostavljaju da na kraju dana mogu samo platiti kaznu koje njihovo poslovanje neće ni osjetiti i nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo.