Šta je ransomware i kako se zaštititi?

U digitalnom dobu u kojem sve više oslanjamo svoje živote i poslove na tehnologiju, kibernetičke prijetnje postaju sve opasnije i sofisticiranije. Među njima posebno se ističe ransomware - oblik zlonamjernog softvera koji predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti podataka i sustava diljem svijeta.

Riječ je o vrsti kibernetičkog napada u kojem hakeri zaključavaju podatke na računalu žrtve i traže otkupninu kako bi ih ponovno omogućili. U suštini, riječ je o digitalnoj otmici informacija.

Ransomware funkcionira tako da najčešće ulazi u računalni sustav putem zaraženih e-mail privitaka, lažnih poveznica ili preuzetih datoteka s nesigurnih stranica. Jednom kada korisnik nenamjerno aktivira zlonamjerni kod, softver počinje šifrirati sve datoteke - dokumente, fotografije, baze podataka - i onemogućava pristup njima. Nakon toga, na ekranu se pojavljuje poruka s instrukcijama za plaćanje otkupnine, koja se često traži u kriptovalutama poput bitcoina. Napadači obećavaju da će nakon uplate poslati ključ za dešifriranje podataka, ali ne postoji nikakva garancija da će to doista učiniti.

Ciljevi ovakvih napada nisu samo pojedinci, već i čitave organizacije - bolnice, škole, javne službe i privatne tvrtke. Osim financijskih gubitaka, ovakvi napadi mogu izazvati ozbiljne poremećaje u poslovanju i, u najtežim slučajevima, ugroziti ljudske živote ako se dogode, primjerice, u zdravstvenom sustavu. Posebno je zabrinjavajuće to što se hakerske skupine sve češće fokusiraju na ciljeve koji si ne mogu priuštiti gubitak pristupa podacima.

Unatoč ozbiljnosti prijetnje, postoji niz načina kako se možemo zaštititi od ransomwarea. Prva i najvažnija mjera je redovito izrada sigurnosnih kopija podataka, takozvani backup. Kopije se trebaju čuvati na vanjskim diskovima ili u oblaku, ali važno je da nisu stalno povezane s računalom, kako ne bi bile zaražene tijekom napada.

Vrlo važna mjera zaštite je redovito ažuriranje operativnog sustava i svih aplikacija. Hakeri često iskorištavaju poznate sigurnosne propuste u zastarjelim verzijama softvera, a ažuriranja služe upravo za zakrpavanje tih ranjivosti.

Korištenje pouzdanog antivirusnog softvera također može biti presudno. Moderni programi za zaštitu od virusa i malvera prepoznaju i blokiraju prijetnje, uključujući ransomware, već pri pokušaju ulaska u sustav.

Velik broj napada započinje putem e-maila, pa je ključno razviti zdravu dozu opreza. Korisnici bi trebali izbjegavati otvaranje sumnjivih privitaka ili klikanje na poveznice koje dolaze iz nepoznatih izvora. Pažnja se posebno preporučuje kada se radi o e-mailovima koji sadrže hitne ili neobične zahtjeve, poput lažnih upozorenja iz banke ili dostavnih službi.

Edukacija igra ključnu ulogu u prevenciji. Mnogi incidenti nastaju zbog ljudske pogreške, pa je važno da zaposlenici, ali i pojedinci u svakodnevnoj upotrebi interneta, znaju prepoznati sumnjivo ponašanje sustava i znaju kako reagirati.

U slučaju da korisnik ipak postane žrtva ransomware napada, preporuka stručnjaka je da ne plaća otkupninu. Ne postoji jamstvo da će podaci biti vraćeni, a plaćanje samo dodatno potiče daljnje napade. Umjesto toga, preporučuje se da se zaraženi uređaj odmah isključi s mreže, da se kontaktira IT stručnjake i prijavi incident nadležnim institucijama poput CERT-a ili policije. Neki sigurnosni timovi i organizacije razvijaju alate za dešifriranje pojedinih vrsta ransomwarea, pa je moguće da postoji tehničko rješenje i bez plaćanja.

Ransomware je realna prijetnja koja pogađa sve sektore društva. No, dobra vijest je da je velik broj napada moguće spriječiti uz relativno jednostavne mjere opreza. Ključ je u informiranosti, pažnji i pravodobnoj pripremi. U svijetu u kojem je podatak jednako vrijedan kao i fizička imovina, ulaganje u kibernetičku sigurnost postaje nužnost, a ne opcija.