Moždani čip ove kompanije je navodno toliko razvijen da ostavlja Neuralink ‘’u prašini’’

Tehnologija sučelja mozak-računar (BCI), često prikazana u filmovima poput "Ready Player One", "The Matrix" i "Avatar", prešla je iz područja naučne fantastike u stvarne aplikacije na Zemlji. Osim zabave, BCI čini značajne korake u pomaganju paraliziranim osobama, proučavanju snova i kontroli robota.

U januaru je poduzetnik milijarder Elon Musk dospio na naslovnice objavivši da je njegova neurotehnološka firma Neuralink po prvi put uspješno ugradila kompjuterski čip u čovjeka. Naknadna ažuriranja otkrila su da pacijent može upravljati mišem pomoću svojih misli. Iako je misija Neuralinka da pomogne pojedincima koji ne mogu komunicirati ili komunicirati sa svojom okolinom pohvalna, zabrinutost u vezi s privatnošću i sigurnošću mozga je podignuta.

Dr. Steve Kassem, viši znanstveni suradnik pri Neuroscience Research Australia, savjetuje da se Neuralinkovim postignućima pristupa s oprezom, napominjući da su i druge kompanije provodile neuralne implantate. Posebno je Australija postala žarište neuroloških istraživanja.

U međuvremenu, projekti poput inicijative Tehnološkog sveučilišta u Sydneyu, koje finansira ministarstvo obrane, pokazuju kako vojnici mogu koristiti moždane signale za upravljanje robotima. Ova tehnologija, trenutno u trećoj fazi, omogućuje vojnicima da zapovijedaju robotskim psima bez ruku, koristeći naočale za potpomognutu stvarnost s grafenskim sučeljima. U tijeku su napori da se ova tehnologija proširi na kontrolu drugih vozila poput dronova.

Uz vojne primjene, BCI tehnologija se koristi za pomoć osobama sa stanjima kao što je ADHD. Tvrtka Neurode sa sjedištem u Sydneyu razvila je slušalice za praćenje aktivnosti mozga i isporuku elektroničkih impulsa za rješavanje simptoma. Slično, tim u UTS-u radi na DreamMachineu, čiji je cilj rekonstruirati snove iz moždanih signala pomoću umjetne inteligencije i podataka elektroencefalograma.

Rješenja temeljena na implantatima, poput onih koje nudi Synchron, obećavaju napredak. Synchron koristi mrežicu umetnutu u krvne žile mozga, omogućujući pacijentima pristup internetu i kontrolu računala putem moždanih signala. Ova je tehnologija uspješno ugrađena u pacijente, pružajući alternativne načine komunikacije i interakcije, posebno za pojedince sa stanjima poput bolesti motoričkih neurona, piše The Guardian.

Dr. Christina Maher iz Centra za mozak i um Sveučilišta Sydney ističe sofisticiranost i sigurnost Synchronove tehnologije u usporedbi s Neuralinkovom, naglašavajući važnost pravilne regulacije kako bi se osigurao ravnopravan pristup i zaštitila privatnost korisnika.

Unatoč potencijalu BCI tehnologije, i dalje postoji zabrinutost u pogledu pristupa, regulacije i privatnosti. Mogućnost segregacije između onih koji si mogu priuštiti BCI tehnologiju i onih koji to ne mogu predstavlja značajan problem. Nadalje, postoje bojazni u pogledu privatnosti podataka i mogućnosti hakiranja, osobito ako su uređaji povezani na internet.

Premda priznaju ove izazove, stručnjaci ostaju optimistični u pogledu transformativnog potencijala BCI tehnologije. Sučelje s mozgom otvara goleme mogućnosti, iako uz potrebu za strogim zaštitnim mjerama za zaštitu privatnosti i osiguranje jednakog pristupa. Kako tehnologija bude napredovala, etički i regulatorni okviri koji okružuju BCI tehnologiju igrat će ključnu ulogu u oblikovanju njezina utjecaja na društvo.