IT stručnjak otkriva: Kako spriječiti chat-GPT da vas slaže, "probudi" emocije ili dovede u opasnost djecu?

Hoće li AI uzeti poslove? Hoće li “preuzeti svijet”? Može li se desiti da uzme naša srca i da li se već dešavaju slučajevi zaljubljivanja čovjeka u AI? Kako izgleda realnost naspram filmskih scenarija? Odgovore u Novom danu dao je Mirza Beširović, Produkt menadžer i vođa odjela za razvoj AI agenata u korisničkoj službi u kompaniji Zendesk, američkoj firmi sa sjedištem u San Francisku u Silikonskoj dolini.

"Vještačka inteligencija, kao i usred svake revolucije, će definitivno preuzeti neke poslove. Znači, to je neizbježno, ali u poslovima u kojima već radi. Recimo, vještačka inteligencija se već naveliko primjenjuje u industriji, u manufakturi, u proizvodnji... Recimo u proizvodnji automobila se vještačka inteligencija koristi već 20 godina i više. Znači, poslovi za koje mi kao ljudska bića nismo možda najbolji, ili nismo možda stvoreni zapravo za takve poslove, vještačka inteligencija će te poslove preuzeti", rekao je Beširović.

"AI neće zamijeniti ljude kao u sci-fi filmovima"

Ljudi se žale da je vještačka inteligencija počela preuzimati poslove koje volimo raditi, poput nekih kreativnih branši, pisanja, umjetnosti i toga, no on je mišljenja da do toga neće doći.

"Ne na takav način koji se predviđa u nekim recimo sci-fi scenarijima, ali da će se neke stvari promijeniti hoće. S druge strane, kao i u industrijskoj revoluciji i u svakoj drugoj revoluciji, otvoriće se nove mogućnosti i novi poslovi. Ta tehnologija kao takva nam otvara i nove mogućnosti koje prije nismo imali. Mi kao radnici smo sad sposobni i bit ćemo sve više i više sposobni raditi poslove koje prije nikad nismo mogli ni zamisliti. Sad ćemo raditi i brzinom i količinom koje prije nismo mogli, koje prije osim bez pomoći nekakve dodatne tehnologije je bilo nemoguće odraditi", istakao je Beširević.

Šta AI preuzima u poslovima?

Beširević je vođa odjela za razvoj AI agenata, za razvoj agenata vještačke inteligencije. Pojasnio je kako rade sa svjetskim globalnim brendovima i pomažu njihovim korisničkim službama da automatiziraju što veći broj interakcija između njihovih mušterija i korisnika i same firme.

"Govorimo o svim onim zadacima i svim onim pitanjima koje mušterije imaju koje se redovno ponavljaju svaki dan. To su recimo tipa stvari, je li mi stigao paket, gdje mi je narudžba, kako da otkažem pretplatu itd. To su stvari koje su čovjeku, kao čovjeku, kao ljudskom biću, kao radniku prilično dosadne. Ako radite u kontakt centru, ako radite u korisničkoj službi, vi dobijate na stotine, na hiljade takvih pitanja dnevno, sedmično. Mi smo se posvetili automatizaciji tih problema, da onda oni zahtjevniji problemi koji također zahtijevaju recimo neku emotivnu komponentu, zahtijevaju da ljudsko biće razgovara sa drugim ljudskim bićem, da razumije njihov problem, da ih emotivno razumije, e onda to rade ljudski agenti. A i agenti preuzimaju sve ovo drugo, i mi to radimo na način da su oni inteligentni, znači da oni imaju sposobnost da donose odluke, imaju sposobnost da koriste alate, u smislu da se mogu povezati sa drugim sistemima. Ako želite znati da imam paket, da imam narudžbu, morate provjeriti u nekom sistemu je li ta narudžba poslana, gdje se nalazi u svijetu itd. Mi smo napravili sistem gdje su ti agenti u stanju i sposobni u interakciji sa drugim sistemima riješiti probleme za ljudska bića na kraju krajeva", pojasnio je.

Slatkorječivi chat-GPT

Govoreći o razvoju umjetne inteligencije, spomenuo je i slučaj gdje se čovjek zaljubio u AI.

"Najnoviji val vještačke inteligencije su zapravo takozvani veliki jezički modeli. To su modeli na temelju kojih i gradimo ove sisteme vještačke inteligencije. Oni su zapravo obučeni ili trenirani na podacima i informacijama koje su proizveli ljudi. Što znači da su oni u stanju razgovarati kao ljudi i na jedan način se pretvarati. Zvuče kao ljudi. I podilaze nam vrlo često. Neki su tako izgrađeni da nam podilaze. Vi njima možete reći nemoj mi podilaziti. I onda će vam prestati", savjetovao je.

Fenomen halucinacije

Navodi kako svi mi zapravo vještačku inteligenciju u svakodnevnom životu koristimo već jako dugo, samo nije nikad bila toliko vidljiva i transparentna koliko je sada sa chat-GPT-om. Govorio je i o fenomenu "halucanija", kada chat-GPT izmisli odgovore.

"Sistem je koncipiran i izgrađen na takav način da on zapravo predviđa koja bi naredna riječ trebala doći u odgovoru u rečenici, koja je statistički najvjerovatnija naredna riječ u rečenici. Tako je sistem zamišljen i izgrađen. Halucinacija je moguća u svakoj verziji chat-GPT-a. Ne postoji verzija chat-GPT-a koja nam uvijek može dati podatke na koje se mi možemo sto posto pouzdati. I kad koristite chat-GPT, uvijek vidite, dole ispod vam piše, provjerite sve što vam je chat-GPT rekao jer tehnologija kao takva može nešto izmisliti. I to je činjenica, to je problem s kojim se čitava industrija nosi. Postoje razna rješenja. Možete suziti sposobnost chat-bota da odgovara na određena pitanja i da se izbjegne upravo to", rekao je Beširević, a potom dao savjet kako da to učinimo: "Dakle, vi chat-botu ako kažete od samog početka razgovora isključivo mi daj informacije koje su provjerene, za svaku informaciju mi pokaži dokaz, daj mi neki link itd. - on će to uraditi. I ako vidite da je malo zaboravio, da je skrenuo, ponovite mu to. Dakle, to je moguće. Sistem i način da se već viši nivo kontrole uvede postoji."

Otkrio je kako industrija u kojoj on radi i sam se već bavi rješavanjem ovog problema i da bi napredak trebao biti ostvaren već u narednih 12 mjeseci.

Govorio je i o mitovima o vještačkoj inteligenciji.

Mislim da je, najveći mit o vještačkoj inteligenciji, možda u tom samom izrazu inteligencije, to što smo mi to nazvali inteligencijom. Ja to ne bih nužno zvao inteligencijom. Dakle, tu se ne radi o svjesnom biću i o svjesnom sistemu, tu se radi o programu. Na kraju dana to je kompjuterski, softverski program koji radi na određen način i ponaša se tako kako ga mi zamislimo i kako ga mi uputimo da radi. Tako da, to je jedan od velikih mitova. Drugi je mit da smo blizu toga da oni postanu svjesni i da će preuzeti svijet. Čak i ako to postoji kao mogućnost, a neću isključiti da ne postoji, jako smo daleko od toga. I to su, mislim, dva glavna mita, neka temeljna mita koju imamo o vještačkoj inteligenciji", naveo je.

Istakao je kako je optimista i da će se razvoj tehnologije koristiti isključivo u unaprjeđenje svijeta.

"Mislim da jedna od prvih područja i aplikacija te tehnologije zapravo može biti u obrazovanju. Čak i ako ponekad halucinira, ta tehnologija je jako dobra u sažimanju znanja. Učinila je određene vrste znanja pristupačnijima. Dok je prije bilo teško, morali ste ili proguglati ili otići u biblioteku, što svi trebaju da idu u biblioteku da se razumijemo, ali tehnologija je učinila odgovore na neka pitanja bržima i jednostavnijima i to dijelo je kao odskočna daska u novo znanje, novo istraživanje. Ja mislim da je tako. Pogotovo mlađa generacija, tako tu tehnologiju i koristi. Oni su tehnologiju integrirali u svoj svakodnevni život i koriste je da bi zapravo riješili one dosadne probleme koje je inače jako teško riješiti, a ubrzali učenje i pristup znanju", zaključio je.