Ovo o njima možda niste znali: Pjevači koji su rođeni kao muslimani, a slavili su krsne slave

Šaban Šaulić, Lepa Brena i Džej Ramadanovski, iako rođeni i odgajani u muslimanskim porodicama, odlučili su da slave krsne slave. Svako od njih je, na svoj način, proslavljao krsnu slavu, tradicionalni pravoslavni običaj, čime su pokazali otvorenost prema različitim vjerskim praksama i kulturološku širinu.

Šaban Šaulić

Šaban Šaulić, legendarni pjevač narodne muzike, bio je rođen u muslimanskoj porodici u Šapcu, ali je odrastao u duhu zajedništva koji je karakterisao tadašnju SFRJ. Iako su mu roditelji bili muslimanski vjernici, Šaban nikada nije pokazivao interesovanje za organizovanu religiju. Izvor blizak porodici otkrio je da Šaban nije bio "vjerski definisan" i da nikada nije pristupio ni jednom obredu koji bi ga formalno vezao za određenu religiju.

Njegova sahrana, koja je bila obavljena bez prisustva sveštenih lica, simbolično je odrazila njegov životni stav – poštovanje prema svim vjerama, ali ne i pripadnost nijednoj od njih.

Šaban Šaulić/

- Šaban je poštovao svaku vjeru, ali nijednu nije ispovijedao. Nikada nije ušao u vjerski objekat, bilo da je u pitanju džamija, crkva ili sinagoga. Njegova mjerila nisu bila vjera, već ljudskost, navodi bliski izvor.

Uprkos svom odnosu prema religiji, Šaban je bio dio tradicije svoje supruge Gordane, s kojom je u njihovom domu u Beogradu svake godine proslavljao krsnu slavu Svetog Jovana. Poznat po svojoj toplini i gostoprimstvu, Šaban je bio domaćin na slavi koja je okupljala porodicu i prijatelje.

- To je bila Gocina djevojačka slava, a Šaban je uvijek s radošću učestvovao, prisjećaju se njihovi prijatelji.

Na jednoj od tih proslava, Šaban je kroz osmijeh izjavio:

- Znate kako, prvo ide kafa, predjelo, pa se malo foliramo s kiselom vodom, a onda do jutra uživamo uz muziku i alkohol. Goca mi ne broji čaše, šaljivo je dodao, dok su prisutni uživali u njegovom humoru i šarmu.

Lepa Brena

Lepa Brena, najveća zvijezda narodne muzike na Balkanu, također je odrasla u muslimanskoj porodici, ali je svojom karijerom i načinom života nadmašila sve vjerske i kulturne granice.

Pjevačica Lepa Brena praznuje sa porodicom krsnu slavu Aranđelovdan. Svake godine u domu folk dive ovaj poseban dan se priprema sa velikom pažnjom.

Poznato je da je kuhinja mjesto na kojem svi njeni ukućani rado borave, naročito suprug Boba Živojinović koji je veliki gurman, pišu Novosti.rs.

Sin Lepe Brene, Viktor Živojinović objavio je snimak priprema pred slavu, a pjevačica je zaplesala sa kuharicom tokom spremanja sarme.

Lepa Brena

Interesantnan podatak je da je Brena, po pisanju domaćih medija, davnih dana prešla iz islama u pravoslavlje, te praznuje sve hrišćanske praznike, a poseban značaj za nju ima slava Aranđelovdan.

U domu porodice Živojinović brojni su luksuzni predmeti, a posebno mjesto je odabrano za slavsku ikonu.

Njena spremnost da prihvati običaje različitih naroda i vjera bila je dio njenog šireg identiteta, koji je spajao ljude širom bivše Jugoslavije.

Džej Ramadanovski

Džej Ramadanovski, čije pjesme i danas diraju duše ljudi, bio je još jedan umjetnik koji je kroz život pokazao kako se ljubav prema ljudima i kulturi može izdići iznad religijskih razlika. Njegova otvorenost prema proslavljanju slava i običaja drugih naroda dodatno je učvrstila njegovu poziciju umjetnika koji je pripadao svima.

Džej Ramadanovski uvijek je isticao koliko mu znači Sveta Petka i redovno je posjećivao kapelu koja joj je posvećena, kao i crkvu Ružicu na Kalemegdanu, iako je bio muslimanske vjeroispovesti.

Ovaj momak sa Dorćola ostaće upamćen i po brojnim anegdotama i legendarnim gradskim pričama, koje će se prepričavati. Često su se prepričavale njegove andegdote, bio je čovjek čistog srca i spontan. Čovjek iz naroda, a kao takav, svojom spontanoću redao je neobične priče iz svog života.

Jedna od njih govori i o susertu sa patrijarhom Pavlom u Beogradu, ispred Saborne crkve. Džej je prolazio taksijem pored crkve kada je ugledao patrijarha Pavla na trotoaru. Odmah je zamolio taksistu da zaustavi vozilo.

Izletio je napolje i pritrčao patrijarhu.

Džej Ramadanovski/

Obratio mu se riječima:

- Ćale, jel mogu da ti ljubim ruku, prepričavao je svojevremeno taksista koji je vozio Ramadanovskog, što je kasnije pjevač i potvrdio.

Iako je slavio Svetu Petku, slavu koju je preuzeo od bivše supruge Nade, i redovno odlazio u crkvu na Kalemegdanu, on vjeru nije promenio.

Kćerka Džeja Ramadanovskog, Marija, nakon smrti svog oca, odlučila je da se oglasi javno i pojasni koje je vjeroispovesti bio njen otac, odgovarajući tako na brojna nagađanja u medijima.

Na svom Instagram profilu, Marija je napisala:

- Poštovani novinari, moj otac, Džej Ramadanovski, bio je islamske vjeroispovesti. Rodio se kao sin Mazlama i Barije Ramadanovski, oba roditelja muslimanskog porijekla iz Makedonije. Uprkos svojoj vjeri, Svetu Petku je izuzetno poštovao, volio i svake godine obilježavao. Međutim, on nije slavio slavu uz svijeću i slavski kolač, kao što to nalaže pravoslavna tradicija. Za njega je Bog bio jedan i nije osjećao potrebu da mijenja svoju vjeru. Nikada nije ni spomenuo da želi da pređe u drugu vjeroispovest. Molim vas da prestanete sa naslovima i člancima koji narušavaju ugled i čast našeg voljenog oca. Pustite nas da ga u miru ispratimo, napisala je Marija, iznoseći molbu porodice Ramadanovski.

Iako je redovno obilježavao Svetu Petku, praznik koji je preuzeo od svoje bivše supruge Nade, te često odlazio u crkvu na Kalemegdanu, on nije promijenio vjeru.

Sveta Petka

Džej je jednom prilikom otvoreno govorio o svom verskom identitetu, objašnjavajući kako je njegov život bio obilježen različitim uticajima, ali da je ostao vjeran svom islamskom porijeklu.

- Rođen sam u muslimanskoj porodici. Moj otac je bio musliman, naslijedio sam očevu vjeru, ali su životne okolnosti bile takve da nisam mnogo razmišljao o tome kako ću se predstavljati pred svijetom. Da li ću biti katolik, pravoslavac ili musliman – to mi u mladosti nije bilo važno. Tek kako su godine prolazile, počeo sam da osećam dublju povezanost sa Bogom. Tako sam redovno odlazio u crkvu Svete Petke, gde sam palio svijeće za svoje najbliže. U jednom periodu, skoro svakodnevno sam išao u crkvu, dok sam u džamiji bio svega nekoliko puta, rekao je Džej za magazin Skandal.

Kapela Svete Petke na Kalemegdanu predstavlja jedno od najposjećenijih svetih mjesta u Beogradu. Tokom cijele godine, veliki broj vjernika dolazi da se pomoli i zahvali svetiteljki, ali na dan same slave, 27. oktobra, rijeka poklonika se sliva ka ovoj svetinji, dolazeći sa svih strana kako bi se prisjetili i molitvom povezali sa svetiteljkom koja je zaštitnica mnogih domaćinstava i vjernika. Džej Ramadanovski, poznat po svojoj pobožnosti, možda je bio jedan od tih poklonika. Sveštenik, koji je primijetio njegovo prisustvo u crkvi, napomenuo je kako nije neobično da ljudi različitih vjeroispovesti dolaze na ovakva mjesta sa svojim molitvama.

– Mnogi ljudi, ne samo pravoslavni vjernici, dolaze tražeći utjehu i blagoslov svetitelja. To nije neuobičajeno, i smatram da je veoma značajno jer se svetost ne ograničava na jednu vjeru, kazao je sveštenik.

Potom je dodao da su humane gestove primijetili mnogi, iako su oni često ostajali skriveni od javnosti:

– Čitao sam u novinama da je Džej u tajnosti kupovao i ostavljao hranu siromašnoj djeci, davao im novac, i brinuo o njima. Ako je to zaista istina, takva djela su prava slika hrišćanskog duha. On je živio prema Hristovim riječima iz svetog jevanđelja: „a ti kad činiš milostinju, da ne zna ljevica tvoja šta čini desnica tvoja,“ istakao je sveštenik sa posebnim poštovanjem prema pjevačevoj plemenitoj strani.

Novčani prilozi

Ispred kapele Svete Petke, jedna starija gospođa koja redovno pomaže u crkvi, prisjetila se susreta sa Džejem. Sa sjetom je podijelila svoja sjećanja:

– Pokojni Džej je više puta dolazio ovdje. Palio je svijeće, tražio molitve za zdravlje i uzimao svetu vodicu. Dolazio je ne samo za Svetu Petku, nego i običnim danima. Kada sam čula da nas je napustio, bilo mi je teško. Bio je zaista fin i dobronamjeran čovjek – kazala je ona, osvrćući se na njegovu velikodušnost.

Gospođa je naglasila da je Džej uvijek ostavljao novčane priloge kod ikona i za svetu vodicu, postupajući baš kao i mnogi drugi vjernici. Takav skroman i srdačan pristup oslikava kako su Džejova djela tiho svjedočila o njegovom unutrašnjem duhovnom životu, bez obzira na vjeroispovest kojoj je pripadao, čuvajući ga kao ličnost omiljenu među ljudima svih vjera i uvjerenja.