Zelene površine uz puteve u Velikoj Britaniji i kod nas
Zelenilo uz puteve: Pokošeni i još nepokošeni dio, august 2025.
Zelenilo uz puteve zauzima značajne površine pa mu se u mnogim zemljama posvećuje sve veća pažnja. Boraveći u Velikoj Britaniji i to ne u Londonu već u srednjoj Engleskoj imam priliku promatrati dešavanja i u tom dijelu moje struke.
Novija rješenja
Ovaj puta mi se znatiželja zaustavila na zelenilu uz njihove autoputeve i puteve nižeg reda. To zelenilo nije samo estetski element – ono ima važnu ulogu u očuvanju životne sredine, bezbjednosti saobraćaja, ali i u zaštiti od erozije, buke te očuvanju biološke raznolikosti.
Kako se zasniva, održava i koja su novija rešenja u tom pogledu?
Bio je kraj augusta kada sam bila tamo, tako da sam mogla vidjeti ono što stručnjaci predlažu a praksa slijedi, te preporučene ekološke smjernice. S razlogom. Kako se to čini i zašto? Oni koji se voze putevima navikli su i očekuju da to budu prije svega estetski i uredno održavane površine, dok ekolozi žele da to budu istovremeno zelene površine namijenjene za život i očuvanje pčela i ostalih oprašivača, leptira, ptica, ježeva i drugih životinjica čiji je to životni prostor koji je u tom pogledu već podosta ugrožen. Preporučuje se sjetva i sadnja autohtonih biljaka, to jest biljaka koje inače prirodno rastu u neposrednoj okolini, koje cvjetaju, daju sjemenke i plodove, te su tako korisne i bitne za život i opstanak naprijed nabrojanih vrsta i drugih životinjica.
Na taj način se istovremeno oplemenjuje okolina i čuva biološka raznolikost koja je, prema podacima, već prilično ugrožena zbog korištenja sve više prostora za intenzivnu poljoprivredu i druge djelatnosti, jer se smanjuju površine pod autohtonim biljem. Da bi se pomirila ta dva zahtjeva - estetika i ekologija - struka preporučuje da se rub širine od jednoga metra uz saobraćajnice redovno kosi i trava odstranjuje, a da se ostala površina vrati autohtonim biljkama. To su razne vrste cvjetajućih livadskih i divljih biljaka, trave, te grmlje i drveće.
Pokošena traka i još nepokošeni dio zelenila uz autoput M42 u Engleskoj, august 2025.
Taj dio zelenila pun autohtonih biljaka kosi se jednom godišnje, najčešće počevši tek od augusta, septembra, kako bi do tada većina biljaka ocvjetala i dala sjeme koje otpada i služi za obnavljanje vegetacije narednih godina. Preporuka stručnjaka je da se i ta pokošena masa skloni sa tih površina. Takvom tehnologijom se smanjuje broj košnji, a time i troškovi održavanja zelenila, što bi trebalo da preduzeća koja te površine održavaju (s razlogom) i podrže.
Cilj je da se stvore uslovi za autohtone biljke koje uspijevaju i na manje plodnim tlima. U skladu sa preporukama struke, tu raste i autohtono grmlje i drveće bez posebnog orezivanja kako bi cvjetalo, dalo sjemenke i plodove za ptice i druga živa bića takvog ambijenta. Doduše, i dalje se nekima čini da je to neuredno i nedovoljno održavano zelenilo, naročito vozačima, odnosno korisnicima puteva. Mala pokošena traka popravlja utisak, da se smanji prigovor menadžmentu vezanom za održavanje. Stanovništvo se u tom pogledu educira jer ni tamo se ne prihvaća sve baš lako. Za sva novija rješenja svugdje treba truda i vremena.
Slobodnorastuća živica izvan naselja
Uz lokalne puteve u UK ima mnogo slobodnorastućih živica autohtonog grmlja. Doduše, na tim površinama kao i na poljima ima i mnogo ograda od lokalnog kamenja, koje su često obrasle autohtonim biljem i grmljem.
Za savremenije zasnivanje i održavanje zelenila uz puteve na naprijed navedenim ekološkim principima su napisani priručnici koji detaljnije obrađuju razvoj te tehnologije. Prikuplja se i koristi sjeme i sadni materijal autohtonih biljaka kraja u kojem se to zelenilo nakon izgradnje puteva obnavlja. Nije cilj da to bude neka vrsta vrta već biljkama obogaćen prostor usklađen sa okolinom.
Domaća raznolikost
Kako je kod nas? Kod nas se, po mome mišljenju i saznanju, tome zelenilu ne pridaje posebna pažnja pri izgradnji puteva, pa su te površine prepuštene spontanom obnavljanju autohtonim biljkama. Ipak, uz naše puteve to postanu izvanredni prizori prirodne vegetacije kraja kroz koji put prolazi.
Često je problematično nestručno postupanje sa plodnom zemljom koja je neophodna za brži oporavak te vegetacije uz novonapravljene puteve. Bosna i Hercegovina ima bogatu biološku raznolikost, bogatiju od UK, koju moramo upoznati, cijeniti i čuvati, a zelenilo uz puteve može biti praktičan primjer prikaza te raznolikosti i našeg odnosa prema tom prirodnom resursu i bogatstvu za ljepšu i zdraviju budućnost.
