Vrelina augusta ne mora uništiti vašu baštu: Donosimo vam sedam načina da biljke prežive sušu

Vrućina, sparina i jako sunce stavljaju vaše posađene biljke na ozbiljan test. Ako ste ih mjesecima njegovali, zaslužuju da ih sada i zaštitite. Pitate se kako?

Komšije mogu biti izvor bezbroj priča – od onih što se šunjaju da vide šta sadite, do onih koji rado dijele "provjereni" recept za spas paradajza od vrućine. A kad temperature pređu 30 °C, i najmirniji baštovan osjeti potrebu za malom dramom: borbom za svaku kap vode koja će održati biljke u životu.

Čini čuda

Jeste li ikad stavili lovorov list u mašinu? Evo zašto mnoge domaćice ne peru veš bez njega

Brojni stručni portali nude najvažnije savjete kako ljeto možete učiniti podnošljivijim za vaše biljke. Odgovor je u dobrom rasporedu zalijevanja, pravilnoj količini vode i zaštiti tla. Da, bašta može preživjeti i najžešći august!

Zalijevanje u zoni korijena

Stručnjaci s Chesapeake Landscape ističu da je ključno zalijevati direktno u zonu korijena, izbjegavajući polijevanje lišća, jer kapljice na suncu mogu djelovati poput lupe i izazvati opekotine, a vlažno lišće potiče razvoj gljivičnih bolesti.

Vrijeme je pola posla

Najbolje je zalijevati rano ujutro, prije 9 sati, kada je zemlja hladna, voda prodire dublje, a isparavanje je minimalno, piše Better Homes & Gardens. Ako to nije moguće, zalijevanje rano uveče je alternativa, ali s oprezom: mokro lišće preko noći idealno je za razvoj bolesti.

Količina vode zavisi od biljke

Izbjegavajte prekomjerno ili premalo zalijevanje. Prekomjerno zalijevanje može izazvati truljenje korijena i žućenje lišća. Nedovoljno zalijevanje uzrokuje uvenuće biljaka i cvijeća, a povrće ostaje bez plodova. Zato pratite biljke i, ako pokažu znakove previše ili premalo zalijevanja, prilagodite rutinu, navodi Brooklyn Botanic Garden.

Također, važno je znati da jednogodišnje i plitko ukorijenjene biljke traže češće, ali pliće zalijevanje. Višegodišnje biljke, grmlje i stabla s dubljim korijenjem podnose duže razmake između zalijevanja, ali im je potrebno obilnije natapanje, jer to potiče dublje korijenje i veću otpornost na sušu.

Najjednostavnija mjera

Jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih mjera je malčiranje. Organski sloj debljine 5 do 7 cm (kompost, usitnjena kora, slama, piljevina) zadržava vlagu, hladi zemlju i sprečava rast korova. Uz to, razgradnjom obogaćuje zemlju hranjivim tvarima.

Dubinsko zalijevanje

Pratite vremensku prognozu. Stručnjaci iz Portland Nursery savjetuju dubinsko zalijevanje prije toplotnog talasa. Voda koja prodre 15 do 20 cm ispod površine daje korijenju zalihe vlage za predstojeće vruće dane.

Šta s biljkama u posudama?

Za posude i saksije važi drugo pravilo: zemlja se u njima brže suši, pa je važno provjeriti drenažne rupice i ne oslanjati se samo na površinsku vlagu.

Trik iskusnih baštovana glasi: stavite posude u plitku tacnu s vodom kako bi polako upijale vlagu ili uložite u sisteme za navodnjavanje kapanjem ili natapanje crevima, koji mogu smanjiti potrošnju vode i do 90 posto, piše Almanac.

Tiha suša

I na kraju, pripazite na tihu sušu. Čak i ako povremeno padne jaka kiša, zemlja ispod površine može ostati suha. Površinski sloj možda izgleda vlažno, ali dublje korijenje ne dobiva dovoljno vode, pa uvijek provjerite vlagu nekoliko centimetara ispod površine.