Znate li šta je FAFO? Ovaj trend u roditeljstvu izazvao je podijeljene reakcije

Kylie Kelce, supruga penzionisanog NFL šampiona Jasona Kelcea i majka četvoro djece, nedavno je na svom podkastu otkrila da podržava jedan prilično neobičan stil roditeljstva. I to je, očekivano, izazvalo burne reakcije.

Riječ je o roditeljskom pristupu koji na internetu nosi oznaku FAFO (fuck around and find out), što bi se najbliže moglo prevesti kao “sami nek’ nauče na sopstvenoj koži”. Ideja je jednostavna: pustite djecu da dožive prirodne posljedice svojih odluka, bez previše roditeljskog miješanja.

U praksi to često izgleda ovako: roditelji dozvoljavaju djetetu da pojede ljutu papričicu i tek onda shvati da nije baš najprijatnije; ili, kada se dijete ljuti jer ne smije da spava u roditeljskom krevetu, mama mu hladno pokaže vrata – pa neka odluči šta će dalje. Iako djeca nekad završe u suzama, komentari na ovakve objave na društvenim mrežama su mahom pozitivni: “Bravo, mama! Tako treba!”

Roditelji koji podržavaju ovaj pristup vjeruju da djeca samo kroz sopstvene greške uče odgovornost, nezavisnost i samostalno donošenje odluka.

Stručnjaci: Prednosti i mane “baš me briga” roditeljstva

Britanski klinički psiholog Elina Telford slaže se da ovakav pristup može podstaći razvoj otpornosti i snalažljivosti kod djece. Ipak, i ona upozorava da se postavlja pitanje šta je sa mlađom djecom koja još ne mogu da predvide posljedice svojih postupaka i koliko daleko roditelji smiju da idu u tom “puštanju”.

“FAFO roditeljstvo se pojavio kao reakcija na dvije krajnosti – helikopter roditeljstvo, gdje je dijete pod stalnom kontrolom, i tzv. blago roditeljstvo, koje se često zasniva samo na empatiji i komunikaciji, ali ponekad zanemaruje odgovornost”, objašnjava terapeut Sean O'Neill iz Los Anđelesa. “FAFO kombinuje nezavisnost sa realnim posljedicama, ali roditelji moraju da pronađu pravu mjeru.“

Socijalna radnica Trisha Sanders ističe da djeci treba dati slobodu da istražuju, ali i sigurnu bazu kojoj mogu da se vrate kada pogreše. “Djeca razvijaju osjećaj kompetencije kada probaju stvari sama, a roditelji pokažu razumijevanje i pomognu im kada je to potrebno. Problem nastaje kada roditelji previše popuštaju ili kada uopšte ne pruže podršku nakon što dijete doživi neuspjeh.”

Kako primijeniti FAFO – i da li je za svakoga?

Roditeljima koji žele da probaju ovaj pristup savjetuje se da počnu polako – na primjer, da puste dijete da izađe bez kišnog mantila i samo nauči da će pokisnuti. Važno je unaprijed objasniti moguće posljedice i povući se tek kada je bezbjedno da dijete samo preuzme odgovornost.

“FAFO ne znači da se potpuno povlačite kao roditelj”, ističe terapeutkinja Eden Garcia-Balis. “Riječ je o strateškom povlačenju, gdje roditelj ostaje emotivno dostupan i postavlja jasne granice, ali daje djetetu prostor da uči kroz iskustvo.“

Koliko slobode ćete dati, zavisi od uzrasta i zrelosti djeteta. Za mlađu djecu, odluke moraju biti jednostavne i posljedice brze i razumljive. Kod tinejdžera, prostor za samostalne odluke može biti veći.

Stručnjaci se slažu u jednom: i roditelji i djeca uče kroz ovaj proces. “U suštini, FAFO podsjeća roditelje da djeca moraju da prođu kroz sopstvene greške kako bi naučila da se nose sa neuspjesima i razvila samostalnost“, zaključuje Telford. “Ključ je u balansiranju slobode i podrške”, piše Ona.rs.