Savjet doktora: Podesite termostat na ovaj broj u domu i zaštitite porodicu od virusa i vlage

Svake zime se u većini domova ponavlja isti scenario. Čim spoljna temperatura padne, stanovi se pretvore u „tropsku džunglu“. Često hodamo u kratkim rukavima, radijatori rade punom parom, a onda kreću problemi koje obično pripisujemo „sezonskim virusima“.

Suh kašalj, jutarnja začepljenost nosa i djeca koja stalno bole često nisu samo posljedica spoljašnjih faktora, već upravo previsoke temperature u stanu, kada termostat stoji na 24 ili 25 stepeni.

Problemi nestaju

Svi pričaju o ovom triku s folijom u kupatilu: Stavite je preko odvoda i posmatrajte čudo

Iskustvo pokazuje da pregrijan prostor nije znak udobnosti, već najčešći uzrok oslabljenog imuniteta i pojave vlage koja se uvlači u zidove.

Kolika je idealna temperatura u stanu?

Za dnevnu sobu optimalno je 20 stepeni, dok je za spavaću dovoljno 17–18 stepeni. Sve preko toga isušuje zrak do te mjere da nos i grlo postaju „pustinja“, što viruse čini izuzetno pokretnim i zaraznim.

Gdje najviše griješimo i zašto nam buđaju zidovi?

Većina ljudi misli da je toplije jednako i zdravije. Čim se temperatura podigne iznad 22 stepena, zrak postaje toliko suh da koža puca, oči peku, a nosna sluzokoža, koja nas štiti od bolesti, prestaje da funkcioniše.

Kad u stanu bude 24 stepena, a napolju nula, prozori počinju „plakati“. Ta kondenzacija nije misterija – to je fizika, a crne fleke iza ormara nastaju upravo tako. Buđ ulazi u pluća, a roditelji misle da je dijete pokupilo virus „iz zraka“ – zapravo dolazi iz vašeg pregrijanog, vlažnog zraka u stanu.

Pravila za preživljavanje zime:

• Dnevna soba: Držite 20°C. Ako je hladno, obucite duks – zima je.
• Spavaća soba: 17°C je idealno za san. Probudićete se odmorniji, bez teške glave i suhog grla.
• Luftiranje: Otvorite prozore na 3 minuta da izađe ustajali zrak. Zidovi će ostati topli, vlaga izaći van.
• Vlažnost: Stavite šerpu s vodom na radijator. Jeftino i efikasno za nos.

Ne bacajte novac na „pregrijavanje“

Mnogi gase grijanje kad odu na posao, pa ga po povratku „nagaze“ do maksimuma – to vodi do ogromnih računa. Bolje držati stabilnu, nižu temperaturu. Zidovi moraju ostati mlaki da se na njima ne skuplja buđ, piše Krstarica.

Najveća greška je pokušati zimi u stanu glumiti ljeto. Kada sam spustio termostat sa 24 na 20 stepeni, pola zdravstvenih problema u mojoj kući jednostavno je nestalo.